ART-ECO / Zeleni kotač ravnoteže

skupna, žiririana, tematska izložba članova ULUPUH-a

26.5.-8.6.2022.

Galerija ULUPUH, Ilica 13, prvi kat, Zagreb

Otvorenje izložbe je u četvrtak, 26. svibnja u 19 sati.

Autor koncepcije: Davor Klarić
Kustosica i selektorica izložbe: Branka Hlevnjak

Izlažu:
Ivana Bakal / Tomislav Marić, Stjepan Balja, Sandra Ban, Matea Banoža-Blažević, Janko Belaj, Josipa Čamber, Vanda Čižmek, Saša Ćetković, Tea de Both, Ines Delač, Marina Draženović, Sanja Fališevac, Smiljka Franjić, Igor Galaš, Sapana Gandharb, Tatjana Grgurina Vučetić, Jadranka Hlupić Dujmušić / Petra Krpan, Ruža Hodak, Vesna Jakić, Sanja Jakupec, Nataša Kabalin, Nataša Knežević, Sabina Kolonić, Gabrijela Kozarić Budiša, Andreja Krušelj, Miro Martinić, Alan Matuka, Ljerka Njerš, Zoran Osrečak, Božica Petković, Nika Petrović Grilc, Lili Poljak, Katarina Radošević Galić, Nataša Rašović Bodiš, Julijana Rodić Ozimec, Sanja Šebalj, Vladimir Šimunić, Zdenko Šlibar, Mario Treščec, Klaudia Vukman, Ines Zrnc Gregorina, Marijana Županić Benić i pozvani autor Ivan Midžić.

„Svijest o ekologiji jača s porastom globalnog zagađenja, sad već alarmantnog. Plastika pliva po zaljevima oceana i mora, a sablažnjive slike uginulih ptica i riba i morskih sisavaca zbog progutane plastike šire se društvenim mrežama. Jednoobrazne kulture i sječa šuma ugrožavaju prirodnu ravnotežu. Itd. Umjetnici na brojne načine djeluju na podizanju ukupne svijesti o potrebi za drugačijim načinom ambalažiranja, za smanjenom proizvodnjom i upotrebom plastike, za razmišljanjem o održivom razvoju. Art eko je dvogodišnja manifestacija koja poziva i predlaže umjetnicima uključivanje u ekološko osvještavanje svijeta. Mijenjajući sebe mijenjamo svijet, tako otprilike glasi onaj mali ali važan doprinos na koji su umjetnici pozvani da za ovogodišnji Art eko osmisle radove, odgovore, apele ili sugestije aludirajući na  Zeleni kotač ravnoteže, kao aktualnost našeg doba.
Dovoljno je osvrnuti se oko sebe i pogledati stanje u svom gradu te zahtijevati da se sačuva i ojača epitet grada vrta, koji Zagreb ponosno nosi još od Lenucijevog doba. Kako se našaliti na račun loših stvari, čime oplemeniti zelene površine, kako pomiriti artizam i prirodnost, kako opjevati ljepotu cvijeća, drveća, ukrasnog bilja, fontana, zdenaca, potoka, pokazati nemar. No ekologija je daleko složenija od spomeničkih i parkovnih problema u životu jednog grada, kakav je Zagreb, koji doista s ponosom može nosili epitet grada-vrta. Ekologija je danas uključena u holističke programe održivosti, koji podrazumijevaju ravnotežu gospodarskih, socijalnih i energetskih faktora. Gdje su u tome dizajneri, dobro znamo, a gdje su tu umjetnici?  Evo, kako 43 autora odgovara na temu „Zeleni kotač ravnoteže“. To su radovi osobnih izraza i autorske osjetljivosti izvedeni u tehnikama i vrstama za koje su se autori specijalizirali.
Fotografijom (i videom) je najlakše iskomunicirati devastaciju prirode (Matuka, Martinić, Šimunić, Osrečak, Zrnc-Gregurina, Bakal  i Marić, Hlupić-Dujmušić i Krpan, Petrović Grilc, itd.) i opstanak  zdravih riba u čistom moru (Ćetković). Ilustracije imaju sasvim sigurno jaku odgojnu funkciju (Čizmek), samo ona traje u praksi tako dugo dok djeca ne odrastu, a onda ih sustav samelje, gube i napuštaju ono što su tako rado s puno osjećajnosti prihvaćali ili osuđivali. Srećom, ipak dio njih odraste ekološki osviješteno. Trud se uvijek isplati! Maska duševne boli (de Both) govori o našoj bespomoćnosti, a Indijanci nas upozoravaju kako idemo, ako ovako nastavimo (Grgurina Vučetić): Grana po grana, stablo po stablo….”Tek kad sasiječete posljednje drvo, tek kad zatrujete posljednju rijeku, tek kad upecate posljednju ribu, tek tada ćete saznati da se novac ne može jesti.” (Proročanstvo Cree Indijanaca) Reciklirati, a ne obijesno bacati to je trajna poruka građanstvu (Jakupec, Banoža Blažević), kao i oživljavanje tradicije izrade vune i filca tamo gdje se još uzgajaju ovce (Jakić). Izrada nakita česti je primjer kako iz ničega, ili odbačenoga nastaje ljepota (Franić, Kolonić, Draženović, Delač, Krušelj-Pavličić, Balja). Pri kupovini  – Biraj ceker!  – to je onaj mali, a opet veliki prilog, kad se masovno prihvati, smanjenju zagađenja najlon vrećicama (Petković). Cvijeće je zasigurno najljepši božji darak koji imamo na Zemlji i koji ostaje i postaje simbol naroda, identiteta prostora, klima, raskoši i nadasve ljubavi za prirodom bila ona mali artificijelni isječak u gradovima, poput parkova ili svečanih ugođaja na terasama, prozorima ili u stanu. (Njerš, Županić-Benić, Rodić-Ozimec) Nezamislivo je i bilo bi tragično da toga nema! (Galaš). Odjećom, obućom, tekstilom, frizurom može se duhovito, upozoriti ili na jednostavan način osvjestiti temu art-eka (Hodak, Šebalj, Knežević, Poljak, Treščec) Keramika kao objekti i skulpture teže istoj želji osvještavanju i razrješavanju problema, viđenih iz naše malene perspektive u kojoj se čini da ubadamo poput komaraca, ali u interesu cijele kugle zemaljske (Šlibar, Ban, Galić, Čamber, Fališevac, Grandharb, Kabalin). Ironija i karikatura moćno su sredstvo upozorenja (Belaj, Rašović-Bodiš, Midžić). I dok se svijet igra partije šaha s figurama borova i dimnjaka: „svijest je pred mat pozicijom, ali još uvijek ima mogućnosti probuditi se, trgnuti i na kraju pobijediti“, piše Klaudija Vukman. There is no plan(et) B – mi smo stanovnici jedine nam Zemlje, ističe Gabrijela Kozarić Budiša. Pitanja Art eka su otvorena. Odgovori leže u dugotrajnim procesima…“ Branka Hlevnjak

Posjetitelji će moći razgledati izložbu do 8. lipnja u Galeriji ULUPUH, Ilica 13/1.kat, Zagreb, radnim danom od 10 do 17 sati i subotom od 10 do 13 sati. Nedjeljom i praznikom Galerija je zatvorena. Ulaz je slobodan.

Organizator izložbe: ULUPUH – Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti

Izložba je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH

Katalog izložbe možete pogledati ovdje: