/ online izložba / MARE MODUL – keramička staništa za podmorje
Grupa umjetnika okupljena u projekt MARE MODUL izradila je staništa, umjetničke objekte od keramike većih dimenzija koji su postavljeni u more, kao podlogu na koju i u koju će se …
Grupa umjetnika okupljena u projekt MARE MODUL izradila je staništa, umjetničke objekte od keramike većih dimenzija koji su postavljeni u more, kao podlogu na koju i u koju će se …
Poziv za prijavu članovima Sekcije oblikovanje odijevanja ULUPUH-a za sudjelovanje na bijenalnoj tematsko-problemskoj žiriranoj izložbi Sekcije Vizije – Akromatsko u suvremenom modnom izrazu Rok za prijavu : 20.4.2023. (do ponoći) …
samostalna izložba 21.3. – 3.4.2023. Galerija ULUPUH Ilica 13, Zagreb Otvorenje izložbe je u utorak, 21. ožujka u 19 sati. “Malo podalje od Kvatrića, mali atelje ima jedna Tanja. Ona …
Srijeda, 15. ožujak, 18 sati Galerija ULUPUH, Ilica 13, Zagreb Na zadnji dan izložbe Arhitektura visoke energetske učinkovitosti koja prikazuje projekte i ostvarenja opusa arhitekta Ljubomira Miščevića, a obuhvaća više od četrdeset godina …
2.3. – 15.3.2023. Galerija ULUPUH Ilica 13, Zagreb Otvorenje izložbe je u četvrtak, 2. ožujka, u 19 sati. “U današnjem svijetu jednoobrazne arhitekture i pretjeranih teorijskih subspecijalizacija koje često ne …
Poziv članovima Sekcije za keramiku, porculan i staklo ULUPUH-a za prijavu za sudjelovanje na selektiranoj izložbi na slobodnu temu pod nazivom IdeJA Prostor održavanja: Galerija ULUPUH, Ilica 13/1. kat Vrijeme …
Ministarstvo kulture i medija objavilo je Javni poziv putem kojeg će s ciljem dodatnog jačanja kvalitete i vitalnosti područja suvremenog vizualnog stvaralaštva, dodijeliti potpore vizualnim umjetnicima za njihov daljnji profesionalni …
Galerija ULUPUH Ilica 13 / 1. kat 20.02. – 27.02.2023. Na svoju 72. obljetnicu, kao i svake godine od svog osnutka, Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti prima nove …
POZIV NA SUDJELOVANJE NA BIJENALU PRIMIJENJENE FOTOGRAFIJE Pro ART 2023 BIJENALNA ŽIRIRANA IZLOŽBA SEKCIJE ZA FOTOGRAFIJU ULUPUH-a Poziv članovima Sekcije za fotografiju ULUPUH-a za sudjelovanje i prijavu radova na bijenalu …
U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u ponedjeljak 6. veljače dodjeljene su nagrade ULUPUH-a za 2022. godinu čiji je pokrovitelj Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Nagrade su uručile ministrica kulture …
Zagreb, 19.10.1921. – Zagreb, 31.1.2010.
Aleksandar Augustinčić rođen je 19. 10. 1921. godine u Zagrebu. Diplomirao je scenografiju na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti (specijalka Ljube Babića za scenografiju). Od 1950. godine radi kao scenograf u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Kao scenograf usavršavao se 1957. i 1965. godine u Parizu, a 1966. u Bayerthu. U Hrvatskom narodnom kazalištu postavio je blizu dvjesto predstava te je scenografski pripremio još toliko širom zemlje. Surađivao je s kazalištima u inozemstvu, a scenski je opremao i filmove. Sudjelovao je na skupnim izložbama scenske umjetnosti u Poljskoj, SAD-u, Austriji i Brazilu. U sklopu izložaba kojima su predstavljeni najznačajniji hrvatski scenografi Zavod za književnost i teatrologiju JAZU postavio je u kavani Palainovka 1982. godine i samostalnu izložbu A. Augustinčić. Za umjetnički rad nagrađen je Nagradom grada Zagreba i to 1969. godine za scenografiju Krležinih Balada Petrice Kerempuha i 1975. godine za Wagnerova Ukletog Holandeza. Dobitnik je Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo u kategoriji Kazalište 1996. godine.
“Aleksandar Augustinčić spada u antologijske ličnosti povijesti hrvatskog glumišta. Također, on je jedan od tvoraca Zagrebačke scenografske škole. Preko 400 inscenacija koliko ih je u Zagrebu, Hrvatskoj i svijetu napravio viđene su u geografskom dijapazonu od Tokija do New Yorka, od Moskve do Rima. Učitelj mu je bio otac hrvatske scenografije slavni Ljubo Babić kod kojeg je izučio i grafiku i slikarstvo i scenografiju i estetiku. Naučio ga je i biti uvijek inovator i tražilac novih putova. Međutim, ono u čemu je Šandor bio i ostao nenadmašiv, i čemu je daleko nadišao sve svoje kolege scenografe bila je upotreba rasvjetnih izvora u scenskom prostoru. lstražujući vječnu poetsku igru svjetla medu mračnim razapetim platnima scenskog dekora ovaj se mag rasvjete vinuo do najviših vrhunaca, i nije čudno da su ga kolege scenografe (i to one najveći) znali zamoliti da im pomogne realizirati na scene njihove ideje lijepo nacrtane samo u skicama.” (mr. Antun Celio Cega)