Grupa umjetnika okupljena u projekt MARE MODUL izradila je staništa, umjetničke objekte od keramike većih dimenzija koji su postavljeni u more, kao podlogu na koju i u koju će se …
Poziv za prijavu članovima Sekcije oblikovanje odijevanja ULUPUH-a za sudjelovanje na bijenalnoj tematsko-problemskoj žiriranoj izložbi Sekcije Vizije – Akromatsko u suvremenom modnom izrazu Rok za prijavu : 20.4.2023. (do ponoći) …
samostalna izložba 21.3. – 3.4.2023. Galerija ULUPUH Ilica 13, Zagreb Otvorenje izložbe je u utorak, 21. ožujka u 19 sati. “Malo podalje od Kvatrića, mali atelje ima jedna Tanja. Ona …
Srijeda, 15. ožujak, 18 sati Galerija ULUPUH, Ilica 13, Zagreb Na zadnji dan izložbe Arhitektura visoke energetske učinkovitosti koja prikazuje projekte i ostvarenja opusa arhitekta Ljubomira Miščevića, a obuhvaća više od četrdeset godina …
2.3. – 15.3.2023. Galerija ULUPUH Ilica 13, Zagreb Otvorenje izložbe je u četvrtak, 2. ožujka, u 19 sati. “U današnjem svijetu jednoobrazne arhitekture i pretjeranih teorijskih subspecijalizacija koje često ne …
Poziv članovima Sekcije za keramiku, porculan i staklo ULUPUH-a za prijavu za sudjelovanje na selektiranoj izložbi na slobodnu temu pod nazivom IdeJA Prostor održavanja: Galerija ULUPUH, Ilica 13/1. kat Vrijeme …
Ministarstvo kulture i medija objavilo je Javni poziv putem kojeg će s ciljem dodatnog jačanja kvalitete i vitalnosti područja suvremenog vizualnog stvaralaštva, dodijeliti potpore vizualnim umjetnicima za njihov daljnji profesionalni …
Galerija ULUPUH Ilica 13 / 1. kat 20.02. – 27.02.2023. Na svoju 72. obljetnicu, kao i svake godine od svog osnutka, Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti prima nove …
POZIV NA SUDJELOVANJE NA BIJENALU PRIMIJENJENE FOTOGRAFIJE Pro ART 2023 BIJENALNA ŽIRIRANA IZLOŽBA SEKCIJE ZA FOTOGRAFIJU ULUPUH-a Poziv članovima Sekcije za fotografiju ULUPUH-a za sudjelovanje i prijavu radova na bijenalu …
U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u ponedjeljak 6. veljače dodjeljene su nagrade ULUPUH-a za 2022. godinu čiji je pokrovitelj Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Nagrade su uručile ministrica kulture …
Kranjc, Mihajlo, hrvatski arhitekt (Zagreb, 29. IX. 1934 – Zagreb, 20. III. 2016). Diplomirao na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu 1959 (Vladimir Turina). Zaposlen od 1959. u birou »Ostrogović« (od 1963. Centar 51), gdje je od 1968. u sklopu UN-ova projekta Južni Jadran radio na projektu turističkoga naselja Babin kuk u Dubrovniku, koji je 1972–73. s Berislavom Šerbetićem razrađivao u birou Edwarda Durella Stonea u New Yorku. Od 1977. radio je u Zavodu za arhitekturu pri Arhitektonskome fakultetu, a od 1991. u Gradskome zavodu za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša. Isprva je projektirao stambena naselja i nova urbana središta za manje gradske sredine u Lici (uglavnom s Milanom Čankovićem), pri čemu se priklonio načelima regionalizacije primjenjujući diskretnu simboliku; izveo je u Ogulinu u naselju »Ivo Marinković« stambeno-poslovni kompleks u ulici Vladimira Nazora (1973), stambeno-poslovni toranj (1974) i stambene nizove s lokalima (1979), u Plaškome stambeno-poslovnu (1978) i stambenu zgradu (1981., Nagrada »Viktor Kovačić« 1981) te na jezeru Sabljaci restoran (1979), a u Josipdolu hotel (1979). Potom se okrenuo uređenju i obnovi zagrebačkih javnih prostora; izveo je niz urbanističko-arhitektonskih projekata, podarivši gradskom središtu današnji izgled. Suautor je ili autor projekata obnove: Trga Republike (danas Trg bana Josipa Jelačića) i početka Gajeve ulice (1978., izvedba 1981–87., s Brankom Silađinom i B. Šerbetićem; Velika nagrada Zagrebačkog salona 1979), Trga Petra Preradovića (tzv. Cvjetni trg) s okolnim ulicama (1991–95., sa Šerbetićem) i Trga Burze (danas Trg hrvatskih velikana, 1994–95) te pješačkih zona Gajeva–Bogovićeva–Petrićeva (1993–94) i Jurišićeva–Petrinjska (1994–95). Bavio se i adaptacijama (Muzej Mimara u Zagrebu, 1985–87., s Ivanom Pitešom, Matijom Salajem i Šerbetićem) i unutarnjim uređenjem poslovnih prostora. Projektirao je postave niza javnih spomenika (Ban Josip Jelačić Antona Dominika Fernkorna na zagrebačkom Jelačićevu trgu), a sam je autor više spomen-obilježja (Poginulim braniteljima Pešćenice u Vukovarskoj ulici, 2000).
Izvor: Enciklopedija