ULUPUH – Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti objavljuje Natječaj za prijavu radova za: 58. zagrebački salon – primijenjene umjetnosti i dizajn 2023. NE RADI SAM Rok za prijavu: 1. …
Grupa umjetnika okupljena u projekt MARE MODUL izradila je staništa, umjetničke objekte od keramike većih dimenzija koji su postavljeni u more, kao podlogu na koju i u koju će se …
Poštovani, velika nam je čast pozvati Vas na promociju knjige Suvremena hrvatska modna fotografija od 1990-ih do 2020-ih autorice Petre Krpan, u subotu 16. rujna 2023. u 12 sati u prostoru Galerije ULUPUH, Ilica 13, u Zagrebu. …
15.9. – 30.9.2023. Galerija ULUPUH, Ilica 13, prvi kat, Zagreb Otvorenje izložbe je u petak, 15. rujna u 19 sati. “U svom novom ciklusu aktova snimanih u javnosti ili supostavljenih s javnim prostorima …
Na temelju članka 8. Statuta ULUPUH-a, predsjednica ULUPUH-a raspisuje N A T J E Č A J za prijem zaposlenika na radno mjesto: voditelj/ica galerijskih djelatnosti ULUPUH-a: 1 izvršitelj/ica, na …
Poziv članovima Sekcije za oblikovanje plemenitih kovina i umjetnički nakit za prijavu za sudjelovanje na bijenalnoj izložbi „Dekonstrukcija” Rok za prijavu: 15. listopad 2023., do ponoći Inicijator i nositelj izložbe: …
ULUPUH – Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti raspisuje: NATJEČAJ ZA PRIJEM NOVIH ČLANOVA U SEKCIJE: Sekcija za arhitekturu Sekcija za fotografiju Sekcija za grafički dizajn i vizualne komunikacije Sekcija …
Poziv članovima ULUPUH-a za prijavu za sudjelovanje na bijenalnoj, selektiranoj izložbi: Nacionalna baština – Licitar Radi novog datuma održavanja tradicionalne manifestacijske izložbe zagrebačkog salona rok za prijavu promijenjen je do 20.9. …
ULUPUH – Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, jedna od najvećih i najstarijih strukovnih udruga u kulturi u Republici Hrvatskoj koja danas broji preko 1350 članova u 17 različitih umjetničkih …
Bijenalana, tematska i žirirana izložba članova ULUPUH-a Nacionalana baština s temom iz 2021. godine, amfiteatar u Puli, gostuje u Galeriji Amfiteatar u sklopu Arene u Puli. Izložba se otvara u …
Kranjc, Mihajlo, hrvatski arhitekt (Zagreb, 29. IX. 1934 – Zagreb, 20. III. 2016). Diplomirao na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu 1959 (Vladimir Turina). Zaposlen od 1959. u birou »Ostrogović« (od 1963. Centar 51), gdje je od 1968. u sklopu UN-ova projekta Južni Jadran radio na projektu turističkoga naselja Babin kuk u Dubrovniku, koji je 1972–73. s Berislavom Šerbetićem razrađivao u birou Edwarda Durella Stonea u New Yorku. Od 1977. radio je u Zavodu za arhitekturu pri Arhitektonskome fakultetu, a od 1991. u Gradskome zavodu za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša. Isprva je projektirao stambena naselja i nova urbana središta za manje gradske sredine u Lici (uglavnom s Milanom Čankovićem), pri čemu se priklonio načelima regionalizacije primjenjujući diskretnu simboliku; izveo je u Ogulinu u naselju »Ivo Marinković« stambeno-poslovni kompleks u ulici Vladimira Nazora (1973), stambeno-poslovni toranj (1974) i stambene nizove s lokalima (1979), u Plaškome stambeno-poslovnu (1978) i stambenu zgradu (1981., Nagrada »Viktor Kovačić« 1981) te na jezeru Sabljaci restoran (1979), a u Josipdolu hotel (1979). Potom se okrenuo uređenju i obnovi zagrebačkih javnih prostora; izveo je niz urbanističko-arhitektonskih projekata, podarivši gradskom središtu današnji izgled. Suautor je ili autor projekata obnove: Trga Republike (danas Trg bana Josipa Jelačića) i početka Gajeve ulice (1978., izvedba 1981–87., s Brankom Silađinom i B. Šerbetićem; Velika nagrada Zagrebačkog salona 1979), Trga Petra Preradovića (tzv. Cvjetni trg) s okolnim ulicama (1991–95., sa Šerbetićem) i Trga Burze (danas Trg hrvatskih velikana, 1994–95) te pješačkih zona Gajeva–Bogovićeva–Petrićeva (1993–94) i Jurišićeva–Petrinjska (1994–95). Bavio se i adaptacijama (Muzej Mimara u Zagrebu, 1985–87., s Ivanom Pitešom, Matijom Salajem i Šerbetićem) i unutarnjim uređenjem poslovnih prostora. Projektirao je postave niza javnih spomenika (Ban Josip Jelačić Antona Dominika Fernkorna na zagrebačkom Jelačićevu trgu), a sam je autor više spomen-obilježja (Poginulim braniteljima Pešćenice u Vukovarskoj ulici, 2000).
Izvor: Enciklopedija