Mario Beusan: Arhitektura izložbe

Tekstovi: Snješka Knežević, Željka Čorak, Mario Beusan
Urednik: Mario Beusan
Prijevod na engleski: Dunja Nekić
Grafički dizajn: Sanja Bachrach Krištofić
226 strana, tvrdi uvez
ISBN: 978-953-327-147-7
Cijena: 200,00 kn

Monografijom je obrađen životni opus Maria Beusana na polju oblikovanja izložbenih postava. Mario Beusan (1944., Zagreb) među najuglednijim je zagrebačkim arhitektima koji su se posvetili interijeru i oblikovanju izložbenih projekata. Njegov iznimno bogati opus (248 realiziranih izložbi i 36 muzejskih postava, tridesetak interijera) uglavnom je realiziran u Zagrebu i Hrvatskoj.

Knjiga počinje uvodnim poglavljem o arhitekturi izložbe s predstavljanjem djelovanja Marija Beusana na području arhitekture izložbenog prostora, njegovih autorskih koncepcija i projekata u cjelini kako bi se ukazalo na poseban autorov pristup. Zatim su u poglavljima predstavljeni projekti izložbenih i muzejskih postava do 2007. godine, izložbe i muzejski postavi od retrospektive 2008. do 2017. godine te poglavlje o zvukovno-glazbenim kulisama za izložbe kroz veliki broj pojedinačnih primjera koji su i strukovno i kritički zapaženi poput postava Arheološkog muzeja u Zagrebu, dvorca Trakošćan, izložbe Dalmatinska zagora, nepoznata zemlja i dr. Monografija sadrži i tekst Željke Čorak pod nazivom „Mario Beusan među stvarima i snom“ s osvrtom na dugogodišnje djelovanje autora. Posljednji dio knjige sadrži kataloški popis radova (prostorne koncepcije, oblikovanja i likovni postavi), popis predavanja i stručnu bibliografiiju te životopis Maria Beusana. Veliku vrijednost monografije predstavljaju brojne reprodukcije i dokumentacijski materijal, kvalitetan dizajn i organizacija teksta. Knjiga je u cijelosti prevedena na engleski jezik kako bi bila dostupna i javnosti u inozemstvu.

„Već brojka, 248 realiziranih izložbi i 36 muzejskih postava arhitekta Maria Beusana od 1973. godine do danas, govori sama za sebe: unatrag četrdesetak godina oblikovanje izložbe i muzejsko-galerijskog postava težište je njegova rada. To usmjerenje ima duboku unutarnju logiku: bazično mu je područje interijer kojim se bavi kao sveučilišni profesor Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i kao projektant. Svoj predmet s godinama je razvio ne samo u sve razvedenijim kolegijima nego i u radionicama te osigurao tom području arhitekture u sklopu fakultetske nastave veću važnost nego dotad. (…) Od studentskih dana, nakon studijskog boravka u atelijeru Jannie Borel u Parizu, Beusan se postojano bavi oblikovanjem emajla, napose nakita – s uspjehom, kako svjedoče nacionalne i internacionalne nagrade, priznanja i izložbe. Težnja prezentaciji i valorizaciji hrvatskog unikatnog nakita potaknula ga je na prve izložbe koje su upozorile na kvalitetu i kvantitetu tog žanra, koliko ekskluzivnog toliko malo poznatog i priznatog. Te komorne individualne i skupne izložbe, u kojima je umjetnički predmet uzdignut u svojoj individualnosti i jedinstvenosti kao dragocjenost – ponajprije kreacije, bile su početak. Već ti postavi, izvedeni zbog financijskih ograničenja najjednostavnijim sredstvima no rafinirano, iznijeli su na vidjelo nešto što je ostalo i pokazalo se konstantom i ishodištem svega: eros što ga u Beusana izaziva artefakt. On ga izražava podjednako htijenjem da ga spozna u njegovoj singularnosti i iščita u svoj kompleksnosti, kao i potrebom da ga divinizira i apsolutizira. Da mu u času kad ga uzme pod svoje pripremi premijeru: svečanost predstavljanja i radost recepcije. A taj eros proistječe iz Beusanova iskrenog i istinskog divljenja umjetnosti, ne samo materijalnim nego i nematerijalnim oblicima (primjerice, muzici, poeziji) i izraz je dubokog poštovanja kulture i kreacije. Etičko i senzualno, svjesno i spontano, objektivirano i subjektivno, intelekt i talent, profesija i vokacija – sve je to u amalgamu, temelju opusa koji Beusana legitimira kao protagonista nadasve specifičnog područja arhitektonskog stvaralaštva, koje barem u nas zahtijeva pravo na stvarnu afirmaciju.“ (dr.sc. Snješka Knežević, iz uvodnog teksta u knjizi)

Knjiga je ostvarena sredstvima Ministarstva kulture RH i Grada Zagreba. Zahvaljujemo muzejsko-galerijskim institucijama koje su pomogle realizaciju ove knjige: Arheološkom muzeju u Zagrebu, Dijecezanskom muzeju Požeške biskupije, Festivalu tolerancije JFF Zagreb, Hrvatskom povijesnom muzeju, Modernoj galeriji Zagreb, Muzejima Hrvatskog zagorja, Muzejima ivana Meštrovića, Muzeju Dvora Trakošćan, Muzeju Grada Iloka te Židovskoj općini Zagreb.