Što je suvremena umjetnost, radionica HS AICA-e i ULUPUH-a / Kako pisati o suvremenoj umjetnosti, radionica HS AICA-e

Predavanja u programu su javna, tzv. otvorena predavanja.

Na sudjelovanje u radionicama, koje su za polaznike besplatne, pozvani su svi studenti preddiplomskog, diplomskog studija, kao i diplomirani studenti „vizualnih“ i studija u kulturi, arhitekturi i dizajnu – ali i svi ostali građani s nagnućem k teoriji i kritici, odnosno zainteresirani za razumijevanje i praktično bavljenje pisanjem o suvremenoj umjetnosti. U radionici učimo o razlučnoj definiciji suvremene spram tradicionalne umjetnosti, kao i kriterijima vrednovanja suvremene umjetnosti, pisanju teksta predgovora kataloga izložbe i likovne kritike, postavu izložbe te radu kustosa – što će polaznicima biti dragocjeno stručno iskustvo i stručna referenca u budućem radu. Radionica se sastoji od predavanja/posjeta izložbama, te individualnog i kolektivnog radioničkog rada. Aktivnim sudjelovanjem u raspravama i terenskoj nastavi, analitičkim pristupom temi te autorstvom kritičkog temeljenog na analizi i usporedbi primjera danih u sklopu programa, polaznici radionica stječu tzv. završno uvjerenje.

Program u suradnji s Filozofskim fakultetom/Sveučilištem u Splitu. Program je financiran sredstvima Ministarstva kulture RH. Zahvaljujemo Muzeju Mimara i MSU Zagreb na ustupanju prostora za održavanje programa te Institutu za povijest umjetnosti na ustupanju fotografije Branka Balića za vizualni identitet programa.

Program i organizacija: Silva Kalčić

Stručna suradnica: Sara Marković

Vizualni identitet: Boris Greiner

Fotografija: Gorgona gleda u nebo na fotografiji Branka Balića, 1961.

Svaki voditelj naveden u programu održat će predavanje i potom radionicu – razgovor, pisanje teksta ili istraživanje. Kao voditelji radionice, osim istaknutih likovnih kritičara, teoretičara, znanstvenika i kustosa te umjetnika, sudjeluju bivši uspješni polaznici radionice likovne kritike HS AICA, Anđelko Mihanović i Miona Muštra.

Polaznici radionice, koja je besplatna, dolaze do njezinog kraja pisanjem kratkih tekstova i sudjelovanjem u radioničkim zadatcima i diskusijama.

Program radionica u Zagrebu

Galerija Permanenta/ULUPUH, Preradovićeva 44

12.12. 18,00 h Bojan Mrđenović, Grad kao mjesto susreta i sudara, o fotografiji kao mediju suvremene umjetnosti (EDU radionica ULUPUH-a)

12.12. 19,00 h Dragana Modrić, Kako je Bourriaudova relacijska estetika promijenila način razmišljanja o angažiranoj umjetnosti

12.12. 20,00 h Krešimir Purgar, O (be)smislu likovne kritike danas

 

13.12. 17 h Dragana Modrić, Kritičko promišljanje industrijske baštine na primjeru projekta Dalmatinka (predavanje i radionica)

13.12. 18,00 h Ivana Bago, Povijest umjetnosti kao povijest izložbi: konceptualna umjetnost i dematerijalizacija izložbe 1970-ih

13.12. 19,00 h Božena Končić Badurina, Strojarska 17, predstavljanje billboarda nastalog u okviru projekta Ploha/površina

 

Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5

17.12. 12-15 h Muzej Mimara Simpozij Pisati o suvremenoj umjetnosti

 

Muzej suvremene umjetnosti, Avenija Dubrovnik 17

21.12. 12 h MSU Zagreb posjet retrospektivnoj izložbi Zlatka Kopljara, razgovor s umjetnikom Zlatkom Kopljarom

21.12. 13 h MSU Zagreb Miona Muštra i Silva Kalčić, razgovor s umjetnikom, radionica pisanja recenzije izložbe

 

Galerija Permanenta/ULUPUH, Preradovićeva 44

21.01. 17,00 h Suzana Marjanić, Topoi umjetnosti performansa: osobne mitologije, tendencije i angažman  ili krležijanski iz Dijalektičkog antibarbarusa  – “protiv tendenciozne fraze, ali za tendenciju u umjetnosti”

21.01. 18,00 h Sandra Križić Roban, Neopisivo – fotografija kao dokument traganja i zaključaka, radionica pisanja o fotografiji

21.01. 19,00 h Jasna Galjer, Kritika kao dijalog (pisanje kritičkog teksta o tekstu kritičara)

21.01. 20,00 h Radionica

 

28.01. 18,00 h Igor Loinjak, O raznovrsnosti kritičkih tekstova o umjetnosti

28.01. 19,00 h Vanja Ilić, Arhitektura izložbenih postava

28.01. 20,00 h Radionica

 

Program radionica u Splitu

Split, Sveučilište u Splitu, Studio Mediterraneo, Peristil 3/1

03.03. 17,00 h Suzana Marjanić Topoi umjetnosti performansa: osobne mitologije, tendencije i angažman  ili krležijanski iz Dijalektičkog antibarbarusa  – “protiv tendenciozne fraze, ali za tendenciju u umjetnosti”

03.03. 18,00 h Dragana Modrić, Kako je Bourriaudova relacijska estetika promijenila način razmišljanja o angažiranoj umjetnosti

03.03. 19,00 h Dario Vuger, Guy Debord i vrijeme slika (centralnost pojma vremena u filozofiji 20. stoljeća, i njezina estetika)

03.03. 20,00 h Radionica

 

05.03. 17,00 h Galerija umjetnina, Getting Across, međunarodna izložba o migracijama

Silva Kalčić, radionica pisanja recenzije izložbe

Igor Loinjak, O raznorodnosti kritičkih tekstova o umjetnosti

 

10.3. 17,00 h Dragana Modrić, Kritičko promišljanje industrijske baštine na primjeru projekta Dalmatinka

10.3. 18,00 h Boris Šitum, Umjetnost u javnom prostoru – Boris Šitum i grupa Kvart

10.03. 19,00 h Anđelko Mihanović, Instagram influenceri: mogućnosti likovne kritike na novim platformama

10.03. 20,00 h Radionica

 

Paralelni program u Zagrebu

Program “AICA: Dijalozi” proizašao je iz potrebe temeljitijeg dokumentiranja djelovanja hrvatskih likovnih kritičara i kritičarki starije generacije te dubokih tragova koji su ostavili svojim kustoskim i kritičarskim radom, ali i njihovih pogleda iz današnje vizure na razvoj moderne i suvremene umjetnosti čiji su bili suvremenici, svjedoci, ali i sudionici. Razgovore vode medijatorski timovi i po jedan likovni kritičar/kritičarka mlađe generacije, što omogućava prisutnost više rakursa i više pogleda na teme u razgovoru. Osim što se ovim javnim događanjem ukazuje pažnja doajenima struke i daje se prilika mlađim generacijama da ih upoznaju i razgovaraju s njima, ono je i podloga za dokumentiranje (“living memory” arhiv) i refleksiju o njihovom radu.

 

Program AICA: Dijalozi

9.12. 12 h, Muzej Mimara, razgovor s Matkom Meštrovićem, razgovor vode Darko Fritz i Maroje Mrduljaš te Ruža Martinis

20.12. 18 h Matica hrvatska, razgovor s Igorom Zidićem, razgovor vode Dragan Damjanović i Igor Loinjak

16.1.2020. 19 h KIC, razgovor s Jadrankom Vinterhalter, razgovor vode Leonida Kovač i Darko Šimičić te Miona Muštra

Snimatelj: Bojan Mrđenović

Organizacija: Silva Kalčić

————–

Prijave, zaključno s prvim danom radionice molimo pošaljite na aica@hsaica.hr (ime i prezime, kontakti, zanimanje/zvanje, ev. fokus interesa i područje djelovanja).

U vremenu u kojem javni medijski prostor za likovnu kritiku rapidno nestaje, kontinuirano održavanje radionice svojevrsni je zagovor kritičkog pisanja i kritičke refleksije kao nužnog i bitnog čimbenika razvoja kvalitetne suvremene umjetničke scene, odnosno hrvatske kulturne javnosti.

Cilj ovako zamišljene radionice jest obrazovni. Radionica nudi dodatnu teorijsku i praktičnu edukaciju kao nadopunu sveučilišnih programa studija u umjetnosti i kulturi. Vježbajući se u konkretnoj praksi “čitanja” djela suvremene umjetnosti kao I pisanja likovnokritičkih žanrova, polaznici aktiviraju eventualno pasivno ranije stečeno znanje o umjetnosti i njenoj društvenoj ulozi. Stječući iskustvo verbalne artikulacije vlastitih stavova i sudova, polaznici uče proizvesti jasnu i relevantnu informaciju o umjetničkoj produkciji u funkciji njene javne komunikacije.

Organizatori i voditelji programa, kao dugogodišnji članovi Hrvatske sekcije AICA-e, svojim će praktičnim i teorijskim iskustvom pružiti dodatnu mogućnost edukacije, odnosno radionica u Splitu spaja se s fakultetskom nastavom na srodnom kolegiju. Kroz predavanja i radionički rad, ciljani posjet izložbama, čitanje referentne literature te samostalno pisanje i rad na tekstu polaznici radionice će se suočiti s temeljnim aspektima i načelima suvremene umjetnosti, koju zbog njezina kodiranog jezika često nazivaju “elitističkom”, kao i pisanja tekstova o suvremenoj umjetnosti te se praktično okušati u discipline likovne kritike. Posebna je tema kriterija vrednovanja društveno angažirane umjetničke prakse, kao i odnosa likovne kritike i mainstream kulture masovnih medija. Odnosno, na temu učinka novih načina distribucije i globalizacija slika unutar produkcijskih procesa novih umjetničkih sadržaja i njihovih novih vrsta veza s jezikom.

Relevantna i jasna prezentacija moderne i suvremene umjetničke produkcije u javnim medijima, sastavni je aspekt umjetničke kulture u cjelini. Njena zadaća jest kritički vrednovati, ali i senzibilizirati i obrazovati publiku, šireći horizont recepcije i uspostavljajući kritičku svijest. Nerijetko netransparentna, ili pak senzacionalistička informacija smanjuje raspoloženje i stvara negativan stav javnosti o modernoj i suvremenoj umjetničkoj produkciji, otežavajući tako uvjete za prihvaćanje umjetnosti kao općeg dobra i svima dostupnog kulturnog sadržaja. Obrazovanje mladih ljudi za ulogu i posao kustosa, teoretičara likovnih, vizualnih i intermedijskih umjetnosti, kao i likovnog kritičara, teži odgovornom obavljanju te javne djelatnosti, doprinoseći razini kulturnog života ali i jačanju demokratske svijesti zajednice u cjelini. Radionica pridonosi razumijevanju, ali i mogućnosti kritike tzv. kulturnih politika, također afirmirajući grad u kojemu se održava kao kulturno i obrazovno središte, afirmirajući njegove kulturne ustanove i strukovne udruge kao prepoznatljiva mjesta znanja i umjetnosti.

Radionica se sastoji od predavanja, praktičnog rada i razgovora te skupnih posjeta izložbama, gdje je predviđena mogućnost razgovora s kustosima i autorima izložbe, kao i vodstva kroz izložbu i dobivanja popratnog materijala – kataloga izložbe, fotografija i tekstova na temu i sl. U okviru radionice renomirani umjetnik/umjetnica održat će izlaganje na temu vlastita rada i tekstova objavljenih o njemu, kriterija valorizacije/vrednovanja umjetničkog rada, kao i specifičnosti medija za koji je tekst pisan.

Iako ne postoji formula o pisanju o umjetnosti, kroz zajednički posjet ciljanim izložbama, čitanje referentne literature te samostalno pisanje i rad na tekstu polaznici ove radionice suočavaju se s temeljnim aspektima i načelima pisanja likovne kritike. Navođeni na deskriptivnu, eksplikacijsku i interpretativnu verbalizaciju svojih stavova, uz konzultiranje literature, polaznici radionica usavršavaju: metodologiju i terminologiju pisanja likovne kritike, razlikovanje estetskih i vizualnih karakteristika pojedinih pojava i medija u suvremenoj umjetnosti, prošireno poimanje/polje umjetnosti, razumijevanje povezanosti likovnih umjetnosti i društvenih zbivanja, izobražavanje vizualnog opažaja, memoriranje vizualnog arhiva relevantnih djela; sve bitne elemente koji sačinjavaju put ka gradnji ‘pismenog’ govora o suvremenoj umjetnosti. Novi mediji i nove tehnologije za produkciju i distribuciju slika definiraju novi diskurzivni sustav, i dovode do novih vrsta stvaranja, promatranja i obrazaca prosudbe umjetničkog djela.

__________________________________________________________________

Biografije voditelja radionica

Ivana Bago nezavisna je istraživačica i spisateljica iz Zagreba. Nedavno je obranila doktorsku disertaciju Inhereting the Yugoslav Century: Art, History, and Generation na Sveučilištu Duke. Suosnivačica je, s Antonijom Majačom, instituta Delve | Institute for Duration, Location and Variable, posvećenog području kontakta između akademskih, umjetničkih i kustoskih praksi. Objavila je velik broj tekstova o suvremenoj umjetnosti, konceptualnoj umjetnosti, povijesti izlaganja i kustostva, performansima, feminizmu, (post) jugoslavenskoj umjetnosti i umjetničkoj historiografiji poslije 1989. godine. Članica je uredničkog odbora časopisa ARTMargins. Jasna Galjer je povjesničarka umjetnosti, diplomirala, magistrirala i doktorirala s temama iz povijesti umjetničke kritike u Hrvatskoj na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu bila je voditelj zbirke dizajna i arhitekture. Na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu redovita profesorica u trajnom zvanju i predstojnica Katedre za teoriju umjetnosti. Objavila je 9 autorskih knjiga, između ostalih: Likovna kritika u Hrvatskoj od 1898 do 1961 (2000), 50-ak znanstvenih i 100-ak stručnih tekstova. Trenutno je uključena u znanstveni projekt Mapping Architectural Criticism 20th – 21st Century: A Cartography. Vanja Ilić diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Autorica je niza realizacija, natječaja, izložbi i projekata iz područja arhitekture, interijera i javnog prostora. Njeni značajniji radovi uključuje Stalni postav Muzeja vučedolske kulture, Prostornu tekstilnu instalaciju / Bijela soba Apoksiomena. Dobitnica je nagrada zagrebačkog salona arhitekture (1999., 2006., 2012.), nagrade Vladimir Nazor (2005., 2016.), priznanja Piranesi (2004. i 2016.), nagrade Bernardo Bernardi (2012.), nagrade East centric triennale award (2013., 2016.), glavne nagrade 50. zagrebačkog salona arhitekture, te nagrade Viktor Kovačić. Izvanredna je profesorica na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu. Silva Kalčić diplomirala je povijest umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu, Filozofskom fakultetu, a doktorirala arhitekturu i urbanizam na Arhitektonskom fakultetu. Pohađala je program za kustose i kritičare Svet umetnosti SCCA Ljubljana. Bila je urednica časopisa Zarez, Čovjek i prostor, Arhitektura, Oris i Up&Underground. Docentica je na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu; bila je zaposlena na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a ranije u Udruženju hrvatskih arhitekata. Bila je predsjednica, sada je dopredsjednica Studijske sekcije ULUPUH-a, kao i aktualna predsjednica HS AICA-e. Božena Končić Badurina vizualna je umjetnica. Diplomirala je njemački i ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1995.) te grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1996.). Izlagala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama poput Art in General, New York; Umjetnička galerija, Dubrovnik; Carre d’Art, Nimes; Moderna galerija, Ljubljana; Galerija Nova, Zagreb; MSU, Zagreb; MMSU, Rijeka; Galerija Out of Sight, Antwerpen; Lothringer13 Halle, München; Kunstaspekte, Düsseldorf; Projektraum LS43, Berlin; 104 Centquatre, Paris. Dobitnica je nekoliko nagrada i boravila je na više rezidencijalnih programa poput Art in General, New York, 2010., Kulturamt Düsseldorf, 2015., Museumsquartier, Beč 2019. Živi i radi u Zagrebu. Sandra Križić Roban doktorirala je u području povijesti umjetnosti, a bavi se teorijom i kritikom, kustoskom praksom, nastavom i pisanjem. Zaposlena je na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu kao znanstvena savjetnica. Teme istraživanja su joj suvremena umjetnost, povijest i teorija fotografije, poslijeratna arhitektura, problematika javnog prostora i evaluacija spomenika Domovinskog rata. Jedna je od osnivačica Ureda za fotografiju, neprofitne udruge za suvremenu fotografiju, gdje surađuje u programu Galerije Spot. Objavila je knjige Na drugi pogled: pozicije suvremene hrvatske fotografije (UPI2M & IPU, 2010.), Hrvatsko slikarstvo od 1945. do danas: odgovornost slike u vrijeme nestrpljivog pogleda (Ljevak, 2013.), između ostalog. Igor Loinjak diplomirao je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je trenutno apsolvent na doktorskom studiju povijesti umjetnosti. Radio je u Gradskim galerijama Osijek i Muzeju likovnih umjetnosti Osijek, a od prosinca 2015. zaposlen je na mjesto asistenta na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Bio je voditelj Galerije Kazamat. Organizirao je nekoliko autorskih izložbi te napisao veći broj uvodnika i predgovora za umjetničke kataloge. Član je HS AICA-e. Suzana Marjanić diplomirala je kroatistiku i južnoslavenske filologije 1993. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 2002., a od 1996. zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku, gdje ostvaruje interese za mitske teme u usmenoj književnosti, kulturnu animalistiku, ekofeminizam te antropologiju kazališta / performansa. Za knjigu Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas dobitnica je Godišnje nagrade Hrvatske sekcije AICA i Državne nagrade za znanost. Trenutno je članica uredništva Treće: časopisa Centra za ženske studije te suradnica Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Trećeg programa Hrvatskog radija i odnedavno Hrvatskog studija. Godine 2005. u Nakladi MD objavila je knjigu Glasovi ‘Davnih dana’ : transgresije svjetova u Krležinim zapisima 1914-1921/22. Anđelko Mihanović je povjesničar umjetnosti, kustos i profesor engleskog jezika i književnosti. Doktorand u programu Analysis and Management of Cultural Heritage pri IMT School for Advanced Studies Lucca, Italija, kao gostujući istraživač godinu dana proveo je na University College London. Kao stipendist zaklada Solomon R. Guggenheim Foundation i The Alice Stone Ilchman Fund stručno se usavršavao u Paviljonu SAD-a na Venecijanskom bijenalu 2017. i u Peggy Guggenheim Collection. Surađivao je na izložbama organiziranim u Fondazione Ugo e Olga Levi (2019.), Ikona Photo Gallery (2019., 2018.) i Palazzo Zeno (2017.) u Veneciji. Dragana Modrić diplomirala je povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru. Od 2011. godine radi kao voditeljica Galerije Sikirica u Sinju. Osim povremenih izložbi iz fundusa, autorica je i koautorica brojnih izložbi, na primjer Sinj-pogled na stvaranje jednog grada, Što je nama naša Dalmatinka dala?, 17:16-Neli Ružić. Područje njenog interesa odnosi se na politički potencijal umjetnosti, kojega istražuje baveći se temama poput emancipacije žena u ruralnim krajevima i industrijskom baštinom (projekti Žena u Dalmatinskoj zagori i Industrijska baština i kultura sjećanja na primjeru tvornice Dalmatinka). Trenutno završava  doktorski studij na Sveučilištu u Splitu, gdje se bavi temom političkog u umjetnosti. Bojan Mrđenović diplomirao je na preddiplomskom studiju povijesti umjetnosti i informacijskih znanosti u Zagrebu. 2012. godine diplomirao je na preddiplomskom, a 2015. godine na diplomskom studiju filmskog i TV snimanje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a na istom odsjeku trenutno radi kao umjetnički suradnik. Bavi se filmom i fotografijom. Na samostalnim izložbama fotografija izlagao je cikluse Dobrodošli, Budućnost, Uvozna pustinja, Toplice, Grčki dnevnik, Magistrala, te je sudjelovao na nizu grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Ciklusi Toplice i Grčki dnevnik također su objavljeni u obliku knjiga. Miona Muštra je povjesničarka umjetnosti i anglistica iz Zagreba. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 2011. do 2015. godine na istom fakultetu pohađala doktorski studij Ranog novog vijeka. Studijski je boravila na CEU u Budimpešti. Predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu predmete Engleski jezik 1 i 2 te Art and Culture in Croatia. Piše i objavljuje likovne kritike te prevodi tekstove iz područja vizualne umjetnosti i kulturne baštine. Članica je DPUH-a, prati umjetničku scenu te surađuje s portalom Kulturpunkt.hr, u sklopu čije novinarske škole vodi radionice analize suvremene umjetničke prakse. Završila je 2018. godine radionicu Hrvatske sekcije AICA-e, Kako pisati o suvremenoj umjetnosti. Krešimir Purgar diplomirao je povijest umjetnosti i talijanski jezik i književnost 1991. te doktorirao iz područja humanističkih znanosti, polja i grane znanost o umjetnosti 2012. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Izabran je u zvanje znanstvenog suradnika 2013. i zatim višeg znanstvenog suradnika 2017. godine. Bavi se vizualnim studijima  interdisciplinarnim područjem humanističkih znanosti usmjerenim prema proučavanju umjetnosti, filma, vizualnih aspekata književnosti i slikovnih medija općenito. Zaposlen je kao izvanredni profesor na Sveučilištu u Osijeku, Akademiji za umjetnost i kulturu. Dobitnik je Godišnje nagrade HS AICA-e za 2010. godinu. Boris Šitum umjetnik je i likovni pedagog. Diplomirao je likovnu kulturu 1993. godine na Filozofskom fakultetu u Splitu. Član je Hrvatske udruge likovnih umjetnika u Splitu i predsjednik Udruge za suvremenu umjetnost KVART. Autor je niza javnih skulptura i prostornih instalacija. Pokretač je projekta Kalendar u rodnom gradu Cisti Provo u sklopu kojeg je od 2011. do 2016. izlagalo preko 50  hrvatskih i inozemnih suvremenih umjetnika. Dobitnik je niza nagrada i priznanja za svoj rad uključujući Veliku nagradu na 40. Splitskom salonu za skulpturu „Košulja od lišća“. U javnosti i stručnim krugovima zapažene su njegove akcije na polju izvedbene umjetnosti. Radovi su mu zastupljeni u fundusima hrvatskih institucija i privatnim zbirkama. Dario Vuger je filozof, fotograf, povjesničar umjetnosti i muzeolog te osnivač neformalne umjetničko istrazivačke skupine Institut za propagandu i primijenjenu autonomiju u Zagrebu (2015. – 2019.) Radove je objavio u časopisima Synthesis philosophica, Filozofska istraživanja, Kontura, Tvrđa, Phainomena, te izdanjima Centra za Vizualne studije. Suradnik je Centra za vizualne studije od 2015. godine i član Hrvatskog filozofskog društva. Doktorand je na Filozofskom fakultetu u Ljubljani tu su mu posebna područja znanstvenog, istraživačkog i praktičkog interesa povijest, teorija i praksa Situacionističke Internacionale i filozofija Guya Deborda, suvremena estetika, filozofija tehnologije i povijest suvremene filozofije.