Dodjela ULUPUH-ovih nagrada u 2021. godini

Povodom 71. godišnjice od osnutka ULUPUH-a, ULUPUH pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija RH dodjeljuje Nagradu ULUPUH-a za životno djelo, Nagradu za najbolji izložbeni i izdavački projekt u 2021. godini te Nagradu za najboljeg mladog autora.

Umjetnički savjet ULUPUH-a je odlučio, a Upravni odbor ULUPUH-a potvrdio kako slijedi:

– Nagrada za životno djelo : Ljerka Njerš

– Nagrada za najbolji izložbeni projekt : Lidia Boševski : Materia

– Nagrada za najbolji izdavački projekt : monografija Martine Petranović: Slikar u kazalištu – Zlatko Kauzlarić Atač (Urednice: Ivana Bakal, Martina Petranović, grafički dizajner: Mario Aničić)

– Nagrada za najboljeg mladog autora : Feđa Gavrilović

ULUPUH-ovo priznanje za poseban doprinos ugledu Udruge ove će se godine uručiti Branku Franceschiju, a počasnom članicom proglasit će se Isabella Mauro.

Svečana dodjela nagrada i priznanja održat će se u Muzeju za umjetnost i obrt uz laureate i strogo ograničen broj uzvanika u četvrtak, 13. siječnja. Prijenos uživo možete pratiti putem društvenih mreža:  Facebook:@ULUPUH s početkom u 12 sati.
Nagrade i priznanja uručit će Nevena Tudor Perković, ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Ministarstva kulture i medija. Predsjednica ULUPUH-a, doc. dr. art. Ivana Bakal proglasit će počasne članove ULUPUH-a.

Snimku dodjele nagrada možete pogledati ovdje:

Obrazloženja nagrada:

Nagrada ULUPUH-a za životno djelo

Ljerka Njerš dobitnica je ovogodišnje nagrade za životno djelo.

Opus keramičarke i slikarice Ljerke Njerš u suvremenoj je hrvatskoj umjetnosti pozicioniran na posebnom mjestu, i u današnje nezahvalno vrijeme uskih specijalizacija govori o značaju raznovrsnosti, sinteze i simbioze različitih likovnih tehnika, medija i materijala. Umjetničin opus nikada nismo promatrali samo kroz prizmu objedinjavanja različitih vrsta primijenjene umjetnosti, već trajne želje za eksperimentiranjem i otvorenošću novim mogućnostima materijala, žanra i tehnika oblikovanja. Njezin gotovo renesansni aspekt umjetničkog djelovanja nikada se, međutim, ne gubi u kvantiteti artefakata, već je potpuno podređen ideji umjetničke perfekcije i apstrahiranju motiva na stilizirane i ujednačene prizore – bez obzira stvara li u fajansi, majolici, raku keramici, staklu, monotipijama, slikanju na svili, ili u najnovijim djelima u kojima koristi modernu tehnologiju u mediju digitalne fotografije i fotokolaža.
Stoga, kada je povjesničarka umjetnosti Ivanka Reberski ustvrdila kako takvu sublimiranu čistoću linija i oblika, bilo da je riječ o cvjetnim motivima, ženskoj figuri ili krajoliku „nismo dugo u našoj likovnoj praksi imali prilike vidjeti od vremena secesije i art décoa, a i iz te epohe malo joj tko može biti ravan“, takve su laude imale svoje konkretno i lako provjerljivo uporište u umjetničinom opusu. Jednom sam već primijetila kako je specifičnost stvaranja Ljerke Njerš prevladavanje svih mogućih ograničenja odabranog medija i materijala pa ćemo ponekad teško razabrati od prve je li pred nama slika, akvarel ili oslikana svila; crtež, akvarel ili monotipija; glina ili porculan. U toj fascinantnoj i lakoj igri mogućnostima materijala, za Ljerku Njerš kao da ne postoji dvodimenzionalni aspekt djela, i nastoji ga u svim djelima maksimalno zaobići, kako bi promatrača uvela u svijet koji počiva na antičkim uzorima idealne ljepote, gdje je, uostalom, ljepota jedna od nužnih vrlina.
Koncept reduciranog i stiliziranog krajolika, koji nema konkretnih geografskih ili arhitektonskih toposa, pun cvijeća, različitog drveća, bijelih golubica, anđela i polusjedećeg ili ležećeg ženskog akta ukazuje simbolički na ideju sinteze prirode, i evociranja trajnih izvora ljepote. Kritičar Vladimir Crnković ističe kako su „svi umjetničini aktovi uvijek specifično irealni i apstraktni, transformirani u idealne predodžbe“, otvoreni prema renesansnoj metaforici tzv. Rajskog vrta, ali i na tragu stilizacije crteža i odabira kolorita u tradiciji fovizma i Matissea. Bez obzira koji materijal i medij odabire, osnovne su značajke rukopisa ove umjetnice vezane uz klasične ideje proporcija, harmonije i ravnoteže u kompoziciji likovnog djela.
I u recentnim ciklusima radova oslikane svile, Ljerka Njerš prepušta se slobodnom povezivanju dijelova krajolika, vode, vegetacije i neba, i kroz koncept kolorističkog prožimanja i komplementarnosti bojâ stvara djela iznimno senzualne, lirske i istovremeno ekspresivne razine doživljaja. U cijelom opusu strukturalna je forma krajolika dovedena do savršenstva, često u kadru postavljena na principima razmjera Zlatnog reza.
Ono što umjetnost i veliko umijeće Ljerke Njerš izdvaja u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti jest ne samo iznimna sposobnost sinteze i invencije, već neopterećenost trendovima i stilovima. Uvijek ju je intenzivno zanimala materija i cjeloviti raspon mogućnosti izražavanja u jednom materijalu, gdje se autoričina suptilna ikonografija (Ivanka Reberski) javljala kao prirodna i jednostavna dionica stvaranja. Bez patetične narativnosti i pretjerane dekorativnosti oblika i boja, Ljerka Njerš uspjela je stvoriti opus koji u svakom svojem fragmentu govori o ljepoti cjeline, ideji prirode kao metafori kontinuiranog stvaranja i obnavljanja života, i gdje su senzualizam i vitalizam pozitivno izbalansirani principi djelovanja.
Jedina je keramičarka iz Hrvatske – ali i naših širih prostora – koja se uspjela probiti na prestižne izložbe engleskih aukcijskih kuća Sotheby, Christie’s i Bonhams, gdje su njezini radovi bili posebno zapaženi, uz pohvale istaknutih svjetskih kolega keramičara. Ljerka Njerš iskazala se u svojem djelovanju kao ambasadorica hrvatske kulture i tradicije primijenjene umjetnosti u svijetu, od Austrije do Japana, što govori u prilog njezinim neupitnim zaslugama za nagradu ULUPUH-a za životno djelo. (Iva Körbler)

Nagrada za najbolji izložbeni projekt u 2021. godini

Lidia Boševski : Materia

Tehnički muzej Nikola Tesla, Zagreb

13/9 – 27/9/2021

U organizaciji ULUPUH-a, Hrvatske udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti,  u Tehničkom muzeju Nikola Tesla ostvarena je izložba “Materia” Lidie Boševski. Na izložbi su predstavljeni autoričini projekti inspirirani  prirodom, teksturama, strukturama i prirodnim oblicima. Kroz izložbu autorica je pokazala cijelu kolekciju sakupljenih materijala – glina, pijeska, kamena, zemlje, mulja… paletu boja glina, testove prirodnih glazura i transformacije kroz realizirane radove. Kolekcija sadrži preko 50 raznih prirodnih neprerađenih materijala koje autorica upotrebljava sa  nekoliko lokacija (od Lastova do sjevernih obala, središnje Hrvatske, Like, Moslavačke gore pa sve do Slavonije i Baranje), te paletu od 20-tak boja čistih neprerađenih glina prikazanih na slikarskom platnu, testove svih glina paljenjem na različitim temperaturama,  testove prirodnih glazura proizašle iz istraživanja i gotove radove koji odražavaju suradnju sa materijom.  Autorica je za potrebe izložbe istraživala zapise o lokacijama, povijest i geologiju, karakteristike svakog pronađenog materijala i uobičajene načine korištenja. Testiranje i proces nisu bili školski, stručni, niti znanstveni. Svaki materijal proučavala je neposredno, uz pomoć svog vrijednog alkemijskog saveznika – peći, koja sve razotkriva i svemu presuđuje. Od pronađenih materijala gradila je otvorene forme: ćupove, zdjele, posude. Ova izložba pokazala je kako je medij keramike nepotrebno sužen na temu oblikovnog i utilitarnog, zanemarujući bogatu baštinu i realizirane materijale kroz povijest, u kojoj su se koristili prirodni materijali i materijali “in situ”. Iz kontakata i suradnje sa konzervatorima i restauratorima različitih institucija u Hrvatskoj ranije je uočen veliki interes za sličnim istraživanjima i prezentacijom materijalnog resursa u području restauracije ili istraživanja bogate baštine u studijskim analizama. Uz ostalo, ovom se izložbom pokazao novi ili drugačiji senzibilitet u likovnom, te bogato svojstvo tekstura u novim materijalima. Prema riječima autorice predgovora Nike Pavlinek, ova izložba bila je poticaj na aktiviranje, promatranje, proučavanje i korištenje lokalnog blaga, ne puko pokazivanje gotovih radova, već jedne osobite suradnje i čudesnog dijaloga čovjeka i prirode.

Organizator izložbe: ULUPUH – Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti

Izložba je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH i Grada Zagreba.

 

Nagrada za najboljeg mladog autora

Feđa Gavrilović dobitnik je ULUPUH-ove nagrade za najboljeg mladog autora.

Feđa Gavrilović rođen je 1986. u Zagrebu, gdje je i diplomirao povijest umjetnosti i komparativnu književnost. Autor je brojnih likovnih kritika i eseja o umjetnosti u časopisima Vijenac, Kontura, Jutarnji list, Zarez, Oris, Tema, Riječi, Hrvatski filmski ljetopis, te na portalu Arteist. Popratio je brojne samostalne i grupne izložbe predgovorom, a također je osmislio i niz tematskih i problemskih izložaba (Vere Nikolić i Lea Juneka, Branka Ružića, Ordana Petlevskog, Milana Pavića, Josipa Vanište, Stevana Luketića itd). Bio je autor koncepta 32. salona mladih. Voditelj je Galerije Forum u Zagrebu. Autor je predgovora fotografske knjige Ivana Posavca Horizonti / Dolje tvrdo, gore visoko (Meandar Media i Skener Studio, 2017.), a objavio je i monografiju Božice Dee Matasić (Kontura, 2016.), zbirku likovnih kritika i eseja Selekcija (Arteist, 2017.) te Konkvistadori s kistom (Fraktura, 2019.). Urednik je knjige zapisa i ostavštine Josipa Vanište Druga strana (Zaklada Josip Vaništa, 2021.). Sudjelovao je na mnogo tribina i simpozija (najrecentniji je Jura mundi, na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu), izlažući teme iz povijesti likovne umjetnosti i drugih umjetnosti, popularizirajući umjetnost u društvu. Za monografiju Ivana Posavca Zemljaci dobio je nagradu ULUPUH-a za najbolji izdavački projekt u 2020. godini.

 

Nagrada za najbolji izdavački projekt u 2021. godini

Martina Petranović: Slikar u kazalištu – Zlatko Kauzlarić Atač

Biblioteka: Kazališna likovnost u knjizi, knjiga broj 3

Nakladnici: ULUPUH – Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – HAZU

Autorica: Martina Petranović

Urednice: Ivana Bakal, Martina Petranović

Recenzenti: Dr. sc. Ana Lederer, Akademik Tonko Maroević, Akademik Boris Senker,

Grafički dizajn: Mario Aničić

Lektorica: Maja Silov Tovernić

Grafička priprema: Repro ured, Zagreb

Tisak: Tiskara Zelina d.d.

Naklada: 400 primjeraka

 

Monografija Slikar u kazalištu – Zlatko Kauzlarić Atač treća je znanstvena autorska knjiga u izdavačkome nizu Kazališna likovnost u knjizi koji su 2017. godine zajednički pokrenuli Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta HAZU i Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti – ULUPUH. Knjiga posvećena slikarskome i kazališnome, a ponajprije scenografskom opusu likovnoga i kazališnoga umjetnika Zlatka Kauzlarića Atača je dosad najopsežnije izdanje u ovoj biblioteci te se proteže na 472 stranice velikoga formata i uključuje oko 300 kartica teksta i gotovo 1000 likovnih priloga. Tekstove u knjizi potpisuje troje autora. Uvodni tekst knjige „Don Quijote s koprivničkih neravni“ mišljen iz ponajprije uredničkoga i memoarskoga kuta napisala je jedna od utemeljiteljica i urednica biblioteke, kostimografkinja Ivana Bakal. Završni tekst posvećen Atačevu slikarskome opusu „Zlatko Kauzlarić Atač – poglavlje hrvatskog slikarstva“ napisala je akademkinja Željka Čorak, jedna od najboljih poznavateljica Atačeva likovnoga stvaralaštva. Središnji tekst u knjizi, teatrološku studiju o Atačevu kazališnom djelovanju „Slikar u kazalištu – Zlatko Kauzlarić Atač“ napisala je teatrologinja Martina Petranović iz Odsjeka za povijest hrvatskoga kazališta HAZU, koja je sastavila i biografske, teatrografske i bibliografske priloge na kraju knjige. Dizajn knjige potpisuje grafički dizajner Mario Aničić, a njegovo likovno oblikovanja nadahnuto osvjetljava i upotpunjava Atačev likovni rukopis te slijedi, potkrepljuje i nadograđuje tekstualni dio knjige.
Knjiga je – kroz segment slikarstva i kazališta, kao i film i televiziju u zemlji i inozemstvu – stručna obrada životnog i stvaralačkog puta umjetnika Zlatka Kauzlarić Atača koji je svoj radni vijek posvetio slikarstvu i kazalištu, odgojivši generacije hrvatskih likovnih umjetnika te je jedna od 18 najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj Best Book Design from all over the World za izložbu Book Art International prema natječaju Nacionale i sveučilišne knjižice u Zagrebu Hrvatska lijepa knjiga za 2020. godinu . Umjetnički opus autora Zlatka Kauzlarića Atača te njegova društvena i kulturna uloga u hrvatskom kazalištu, kao i u likovnoj i primijenjenoj umjetnosti te suvremenoj umjetnosti uopće neizmjeran je doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti.
Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Gradskoga ureda za kulturu Grada Zagreba, Grada Koprivnice, Belupa d. d. iz Koprivnice, Podravke d.d., Forma-Biroa d. o. o., Nimble 22 Advisoryja d.o.o. i Rotary kluba Koprivnica. 

Priznanja

ULUPUH-ovo priznanje za poseban doprinos ugledu Udruge ove će se godine uručiti Branku Franceschiju, istaknutom likovnom kritičaru i kustosu, ravnatelju Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti zbog jedinstvenog rada i zalaganja tijekom pripreme i realizacije izložbe 55. zagrebačkog salona, ugledne nacionalne izložbe suvremenog stvaralaštva na polju vizualnih umjetnosti, dizajna i arhitekture, s dugom, 50-godišnjom tradicijom. Branko Franceschi rođen je 1958. godine u Zadru. Diplomirao je povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom karijere organizirao je brojne samostalne i skupne izložbe domaćih i inozemnih umjetnika u Hrvatskoj i izvan nje. Među njima se ističu one u New Yorku, Budimpešti i Istanbulu, dok je u Hrvatskoj organizirao izložbe mnogih međunarodnih umjetnika. Među ostalim, bio je nacionalni selektor na bijenalima u Sao Paulu, Pragu, član kustoskog tima Bijenala Kvadrilaterale u Rijeci i Međunarodnog bijenala mladih umjetnika u Bukureštu, te povjerenik i kustos Hrvatskog paviljona na Venecijanskom bijenalu. Kao nezavisni kritičar piše brojne priloge za dnevni tisak, umjetničke revije i časopise, TV i radio emisije, inicirao je i koordinirao rezidencije i projekte kulturne razmjene Hrvatske i SAD, te Hrvatske i Velike Britanije.

 

Počasna članica ULUPUH-a

Isabella Mauro voditeljica je Hrvatskog centra za dječju knjigu od 2018. godine. Centar je osnovan je u Knjižnicama grada Zagreba 1993. godine s misijom i vizijom razvoja i osnaživanja hrvatske dječje knjige i knjižničarstva te njihove promocije u zemlji i inozemstvu. Od 1995. Hrvatski centar za dječju knjigu postaje nacionalna sekcija međunarodne udruge IBBY (International Board on Books for Young People – Međunarodno vijeće za dječju knjigu) koje danas okuplja 80 zemalja članica. Hrvatska sekcija IBBY-ja jedan je od pokretača Hrvatskog bijenala ilustracije. Isabella Mauro koordinatorica je projekta Program predstavljanja hrvatskih ilustratora koji je započeo u Galeriji Kupola početkom 2016. godine u suradnji s Hrvatskim centrom za dječju knjigu, čime je Gradska knjižnica obogatila svoj izlagački program izravno povezan s knjigom, a Grad Zagreb dobio jedinstven izlagački prostor u Gradu Zagrebu za izlaganje djela hrvatskih ilustratora. Na Međunarodnom simpoziju ilustracije koji se održao od 25. do 27. listopada 2019. godine, u okviru 27. Bijenala ilustracije u Bratislavi (BIB 2019) Isabella Mauro predstavila je Program predstavljanja hrvatskih ilustratora. Voditeljica je Dječjeg žirija za Nagradu “Ptičica” Nagrade “Grigor Vitez” za tekst i ilustracije odabrane iz tekuće jednogodišnje produkcije. Voditeljica je Nacionalnog kviza za poticanje čitanja koji se realizira putem mreže narodnih i školskih knjižnica na kojem su 2021. godine po prvi puta osim autora teksta bili uključeni i ilustratori. Organizira nastup hrvatskih umjetnika na BIB-u (Biennale ilustracije u Bratislavi) te sudjeluje u odabiru hrvatskih kandidata za nagrade: Astrid Lindgren Memorial award (Nagrada se dodjeljuje svake godine jednom živućem piscu, ilustratoru ili promotoru čitanja za ukupni doprinos na području književnosti za djecu i mlade), Nagradu Hans Christian Andersen (živućem piscu i ilustratoru za ukupan doprinos stvaralaštvu na području dječje knjige) te Časne liste IBBY-ja (bijenalna selekcija suvremene produkcije knjiga ponajboljih pisaca, ilustratora i prevodilaca zemalja članica IBBY-ja).

 

Kontakt:

ULUPUH, 01 4813 746, galerija-ulupuh@zg.t-com.hr