Grupa umjetnika okupljena u projekt MARE MODUL izradila je staništa, umjetničke objekte od keramike većih dimenzija koji su postavljeni u more, kao podlogu na koju i u koju će se …
Bijenale primijenjene fotografije / Bijenalna žirirana izložba Sekcije za fotografiju ULUPUH-a 6. – 19.04.2023. Galerija ULUPUH, Ilica 13, prvi kat, Zagreb Otvorenje izložbe je u četvrtak, 6. travnja u 19 …
Natječaj je otvoren od 20. ožujka 2023. do 31. srpnja 2023. Hrvatska pošta raspisuje natječaj za izradu likovnih/grafičkih rješenja prigodnih poštanskih maraka Republike Hrvatske za 2024. te ovim putem poziva …
INTERNATIONAL SCIENTIFIC, PROFESSIONAL AND ARTS CONFERENCE
EXHIBITIVE CARTOGRAPHIES
Critical Instrumentation, Exhibitive and Curatorial Narratives
online on Google Meet, in English and Croatian
10–12 March 2022
CO-ORGANIZERS Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Split and Croatian Section of the International Association of Art Critics (AICA Croatia)
KEYNOTE LECTURERS Ana Dević (WHW/What, How & for Whom), Professor James Elkins, PhD (Art Institute of Chicago), Professor Lev Manovich, PhD (The Graduate Center, City University of New York/Cultural Analytics Lab), Damir Gamulin and Antun Sevšek, Ivana Bago, PhD, Associate Professor Miriam De Rosa, PhD (Università Ca’ Foscari, Venice) and Associate Professor Beti Žerovc, PhD (Faculty of Arts of the University of Ljubljana)
ORGANIZING COMMITTEE
Professor Marina Gržinić, PhD, from the Institute of Philosophy ZRC SAZU in Ljubljana; Associate Professor Asja Mandić, PhD, from the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Sarajevo; Assistant Professor Neli Ružić from the Arts Academy of the University of Split; alongside Assistant Professor Silva Kalčić, PhD, from the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Split, President of AICA Croatia
ORGANIZING COMMITTEE ASSISTANTS
Miona Muštra and Anđelko Mihanović, PhD, former attendees of the art criticism workshop “Writing on Contemporary Art” in Zagreb and Split.
VISUAL IDENTITY
Niko Mihaljević. Vladimir Jakolić, photo from the Exhibition of Women and Men, June 26, 1969, Student Centre Gallery, Zagreb. Fine Arts Archives of the Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb, Inv. No.: SC-46/F1
This conference is supported by the Ministry of Culture and Media of the Republic of Croatia.
MEĐUNARODNA ZNANSTVENO-STRUČNA I UMJETNIČKA KONFERENCIJA
IZLOŽBENE KARTOGRAFIJE
Kritički instrumentarij, izložbeni i kustoski narativi
online na platformi Google Meet, na engleskom i hrvatskom jeziku
SUORGANIZACIJA
Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i Hrvatska sekcija Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (HS AICA)
POZVANI PREDAVAČI
Ana Dević (WHW/What, How & for Whom), prof. dr. sc. James Elkins (Art Institute of Chicago), Želimir Koščević, prof. dr. sc. Lev Manovich (The Graduate Center, City University of New York / Cultural Analytics Lab) i u 2023., u povodu predstavljanja zbornika, dr. sc. Ivana Bago, dr. sc. Miriam De Rosa, izv. prof. (Università Ca’ Foscari, Venecija) i dr. sc. Beti Žerovc, izv. prof. (Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani)
ORGANIZACIJSKI ODBOR
prof. dr. sc. Marina Gržinić s Instituta za filozofiju, ZRC SAZU, u Ljubljani; Asja Mandić, izv. prof. s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu; Neli Ružić, doc. s UMAS-a Sveučilišta u Splitu, uz dr. sc. Silvu Kalčić, doc. s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i predsjednicu HS AICA-e
ASISTENTI ORGANIZACIJSKOG ODBORA
Miona Muštra i dr. sc. Anđelko Mihanović, nekadašnji polaznici radionice likovne kritike „Pisati o suvremenoj umjetnosti“ u Zagrebu i Splitu
VIZUALNI IDENTITET
Niko Mihaljević, prema fotografiji Vladimira Jakolića s „Izložbe žena i muškaraca“ 26. lipnja 1969., Galerija Studentskog centra, Zagreb. Fotografija Arhiva za likovne umjetnosti HAZU, Zagreb, inv. no.: SC-46/F1
Konferenciju je programski podržalo Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
INTERNATIONAL CONFERENCE
Exhibitive Cartographies
10 – 12 March 2022
EXHIBITIVE CARTOGRAPHIES (CRITICAL INSTRUMENTATION, EXHIBITIVE AND CURATORIAL NARRATIVES)
INTRODUCTION
The aim of this conference is to present, examine and contextualise curatorial practices in contemporary art more comprehensively the for the first time in Croatian art history. It is important to note that the history of curatorial practices is a relatively little studied area in Croatian art history, while it is increasingly present at the international level. Our objective with this conference is to address this important subject at the crossroads of art criticism, theory and practice. There has been an increasing interest in exhibition history and contextualisation of curatorial practices in art-historical research. While we can trace back exhibition history in the modern sense of a universal right to publicness to the revolutionary turmoils of the late 18th century, it was the avant-garde tendencies of the late 19th and early 20th centuries that gave the history of exhibition practices a new dimension, paving the way for innovative methods, participation and the questioning of existing institutional policies, contextual frameworks and models of presentation. The emergence of neo-avantgarde and the institutional critique of the 1950s and 1960s destabilised the conventional meanings and institutional positions of artists, artworks, curators and audiences, which led to a more active role of curators in mediating new artistic expressions, but also to a radical questioning of their own position. Curators became increasingly active in the creation of meaning, assuming more and more often, with their gestures or texts, the role of meta-artists, especially in the domain of conceptual art. Redefining the position of the curator-author has increasingly come into focus since the emergence of conceptual/neo-avantgarde tendencies in art.
The starting point of the conference is the curatorial figure of Želimir Koščević, the 2018 laureate of AICA Croatia’s Annual Award and Lifetime Achievement Award. Irradiated by late modernism but also by counterculture in the former country, as a relatively young art historian, Želimir Koščević won a fellowship at Stockholm’s Moderna Museet. In 1969 – a period of radical social progress – he worked as an assistant to its then director, Pontus Hultén, in organising the legendary Poetry Must Be Made by All! Transform the World! exhibition that featured gestures and attitudes in lieu of material artworks, thereby opening up exhibition space not only for early conceptual practice but also for radical politics by encouraging supporters of Black Panthers to gather within the exhibition. The echo of the avant-garde’s entangling of life and art and the view of art as a transformative engine of social and political perception that was present in Pontus Hultén’s practice would go on to motivate Koščević to take on a more experimental and daring approach to exhibition curating, but also to question the very exhibition format, which he continued to do in his curatorial beginnings, upon his return to Zagreb. This reshaping of Koščević’s curating (and ‘student practice’) preceded his return to Zagreb and coincided with the programmatic openness and the generation’s artistic experimentation at the Student Centre in Zagreb. Koščević worked there between 1966 and 1979 as head of the SC Gallery, and during this period introduced a series of innovations to its programme. Some of the innovations in Koščević’s early curatorial approach include the exhibitions Imaginary Museum, Exhibition of Women and Men, Hit Parade, Postal Delivery and Total Action, held both outside and inside the SC Gallery. These exhibitions encouraged experimental practices and provided space to young artists; they opened up to an international exchange of ideas, interdisciplinarity, departure from the gallery and democratisation of art. A gallery newspaper was also published, aimed at self-contextualisation.
The conference is conceived as the final part of the workshop “Writing on Contemporary Art” which focused on analysing the role of the curator, institutional or non-institutional. The role of the contemporary art curator has radically expanded in the art world in the last few decades, and we could argue that the curatorial figure – whether one working within an institution or independently and non-institutionally – is a pivotal segment in understanding contemporary art. The main coordinates of this workshop range from drawing attention to the role of curators and curatorial collectives when acquiring relevant insights into the contemporary cultural context to examining the role of museums and galleries in contemporary society. By reviewing an exhibition event or how a particular collection is displayed, we examine the selection policies (acquisition policies, choice of exhibits). We examine how curators – with their critical and theoretical texts but also their practice – shape the history of contemporary art and anticipate/create future tendencies; we can also see how artists assume curatorial positions at museums, applying artistic methods – in lieu of linear museological narratives – such as the use of permanent collections or existing artefacts as materials, playing with the ways of seeing and with the exhibition as an all-around experience.
As part of the workshop, James Elkins held a public lecture on 20 January 2022 in Zagreb. The workshop was held in Split and also in Rijeka, in collaboration with the Museum of Modern and Contemporary Art (MMSU) – Ksenija Orelj, Branka Benčić and Sabina Salamon – as well as in Zagreb, in collaboration with the Tomislav Gotovac Institute, Institute for Contemporary Art and Nova Gallery. It was led by Silva Kalčić, Ivana Meštrov and Ksenija Orelj; parts of the workshop were led by Janka Vukmir and Tomislav Pavelić, David Maljković and Ivana Meštrov, Ana Kovačić and Lea Vene.
MEĐUNARODNA KONFERENCIJA
Izložbene kartografije
IZLOŽBENE KARTOGRAFIJE (KRITIČKI INSTRUMENTARIJ, IZLOŽBENI I KUSTOSKI NARATIVI) UVOD
Cilj konferencije je prvi put u hrvatskoj povijesti umjetnosti sveobuhvatnije predstaviti i obraditi te kontekstualizirati kustosku praksu u suvremenoj umjetnosti. Važno je istaknuti da je povijest kustoskih praksi relativno slabo istraživano područje u hrvatskom povijesnoumjetničkom kontekstu, dok na međunarodnom planu postaje sve prisutnije. Upravo ovom konferencijom otvaramo tu bitnu temu na razmeđu likovne kritike, teorije i prakse. Zanimanje za povijest izložbi i kontekstualizaciju kustoskih praksi postaje sve izraženije u povijesnoumjetničkim istraživanjima. Dok povijest izložbi u modernom smislu sveopćeg prava na javnost možemo pratiti još od revolucionarnih previranja s kraja 18. stoljeća, povijest izlagačkih praksi novu dimenziju dobiva upravo avangardnim umjetničkim iskoracima s kraja 19. i početka 20. stoljeća, što otvara put metodama inovativnosti, participativnosti i propitivanju postojećih institucionalnih politika, sadržajnih okvira i prezentacijskih modela. Pojava neoavangarde i institucionalne kritike pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća poljuljala je ustaljena značenja i institucionalne pozicije umjetnika, umjetničkog djela, kustosa i publike te dovela do aktivnije uloge kustosa u posredovanju novih umjetničkih izraza, ali i do radikalnog propitivanja vlastite pozicije. Kustosi sve aktivnije sudjeluju u stvaranju značenja te svojim gestama ili tekstovima sve češće preuzimaju ulogu metaumjetnika, osobito u domeni konceptualne umjetnosti. Redefinicija pozicije kustosa-autora sve je aktualnija od pojave konceptualnih /neoavangardnih smjerova u umjetnosti.
Konferencija polazi od kustoske figure Želimira Koščevića, dobitnika Godišnje nagrade HS AICA-e za 2018. i za životno djelo. Ozračen kasnim modernizmom, ali i kontrakulturom na prostorima tadašnje države, još kao relativno mladi povjesničar umjetnosti Želimir Koščević odlazi na stipendiju u stockholmsku muzejsku instituciju Moderna Museet gdje u vrijeme radikalnih društvenih iskoraka, 1969. godine, pomaže tadašnjem direktoru institucije Pontusu Hulténu u pripremi legendarne izložbe „Poeziju stvaraju svi! Transformirajmo svijet!“, koja umjesto materijalnih umjetničkih djela izlaže geste i stavove, otvarajući izložbeni prostor ne samo za tada ranu konceptualnu praksu, nego i za radikalno političke stavove, i to poticanjem okupljanja pristaša Crnih pantera unutar izložbe. Odjek avangardnog premrežavanja života i umjetnosti te stav o umjetnosti kao transformacijskom motoru društvene i političke percepcije, prisutan u praksi Pontusa Hulténa, potaknut će Koščevića na eksperimentalniji i smjeliji pristup kuriranju izložbi, ali i na propitivanje samog izložbenog formata, što će nastaviti njegovati na svojim ranim kustoskim počecima, nakon povratka u Zagreb. Ta će prefiguracija Koščevićeva djelovanja (i ‘studentska praksa’) prethoditi njegovu povratku u Zagreb, koji koincidira s programskom otvorenošću i generacijskim umjetničkim eksperimentom u prostorima Studentskog centra u Zagrebu, kojem se Koščević od 1966. do 1979. priključuje kao voditelj Galerije SC. U tom razdoblju unosi niz inovacija u njezin program. Neke od inovacija u ranom Koščevićevu kustoskom pristupu čine izložbe Imaginarni muzej, Izložba muškaraca i žena, Hit parada, Poštanska pošiljka, akcija Total koje se održavaju izvan prostora i unutar Galerije SC. Njeguju eksperimentalnost i daju prostor mladim umjetnicima, otvaraju se prema međunarodnoj razmjeni ideja, interdisciplinarnosti, izlaženju iz Galerije i demokratizaciji umjetnosti. Izdaju se Galerijske novine s ciljem samokontekstualizacije.
Konferencija je završni dio radionice „Pisati o suvremenoj umjetnosti“, u kojoj se fokus stavlja na analizu uloge kustosa (i institucionalnog i izvaninstitucionalnog). Uloga kustosa suvremene umjetnosti posljednjih je desetljeća radikalno ojačala u svijetu umjetnosti pa se može reći da je kustoska figura (bez obzira na to događa li se unutar institucija ili je obilježena neovisnim izvaninstitucionalnim radom) neodvojivi segment promatranja suvremenoga umjetničkog svjetonazora. Inicirati promatranje uloge kustosa i kustoskih kolektiva u tvorbi relevantnih spoznaja o suvremenom kulturološkom kompleksu, odnosno problematizirati ulogu muzeja i galerije u suvremenom društvu, glavne su koordinate ove radionice. Obradom izložbene manifestacije ili prikaza postava određene zbirke, u njoj se sagledava politika odabira (otkupne politike, izložbene selekcije). Uz to, sagledava se i kako kustosi svojim tekstovima kritike i teorije, ali i praksom, oblikuju i povijest suvremene umjetnosti i anticipiraju/stvaraju buduće tendencije, no i to kako umjetnici zauzimaju kustosku poziciju u muzeju i pritom umjesto linearnih muzeoloških narativa primjenjuju umjetničke metode, kao što je korištenje postava i postojećih artefakata kao materijala, poigravanje načinima gledanja i izložbom kao zaokruženim iskustvom.
U sklopu radionice, 21. siječnja 2022. u Zagrebu James Elkins održao je javno predavanje, u Velikoj dvorani AGG fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Radionica se osim u Splitu održala i u Rijeci, u suradnji s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) – Ksenijom Orelj, Brankom Benčić i Sabinom Salamon, te u Zagrebu, u suradnji s Institutom Tomislav Gotovac, Institutom za suvremenu umjetnost i Galerijom Nova. Radionicu su vodile Silva Kalčić, Ivana Meštrov i Ksenija Orelj, dijelove-dane radionice vodili su Janka Vukmir i Tomislav Pavelić, David Maljković i Ivana Meštrov, Ana Kovačić i Lea Vene.
Programme and Book of Abstracts
PROGRAMME Thursday, 10 March
PROGRAM Četvrtak, 10. ožujka
Session 1 NEW ART HISTORY AND CONTEMPORARY CURATORSHIP
Panel 1 NOVA POVIJEST UMJETNOSTI I SUVREMENO KUSTOSTVO
Chair / Moderator Silva Kalčić, Faculty of Philosophy and Social Sciences, University of Split, Croatia / Croatian section of AICA
10:00 – 13:30 h
Lev Manovich
Annotating the Invisible: How to Create a Planetary Art History?
Izabela Kowalczyk
A Need for Radical Social Practices in Contemporary Curatorship
Cristian Nae
Curating as Art: Experiments in Collective Curating in Late Socialist Romania
Niko Mihaljević
The Skull Speaks
Sandro Đukić
Memory as the Construct of Present-Day Social Discourses
Ewa Wójtowicz
Curating a Cloud. Data-Driven Cartographies in Recent Curatorial and Artistic Practices
Discussion / Razgovor
PROGRAMME Thursday, 10 March
PROGRAM Četvrtak, 10. ožujka
Session 2 NARRATIVES FROM CURATORS’ PRACTICE IN CONTEMPORARY ART
Panel 2 NARATIVI KUSTOSKE PRAKSE U SUVREMENOJ UMJETNOSTI
Chair / Moderator Cristian Nae, George Enescu National University of Arts, Iasi, Romania
15:00 – 18:30 h
Dora Derado
Artistic Displays in Display Windows: Where Art and Life Meet
Silva Kalčić
Several Topics from the History of Curatorial Practices in Croatian Contemporary Art
James Elkins
How Curation Can Imply Narratives
Jasmina Fučkan
Permanent Collection Exhibition and Contemporary Artists in the Museum of Arts and Crafts from 2009 to 2020
Igor Loinjak
On the Specifics of the Phenomenon of Curatorial Practices in the Context of the Osijek POPUP Project (2012 – 2017)
Jasna Jakšić
A Society Without Art: The Curatorial Work of Dimitrije Bašičević Mangelos
Discussion / Razgovor
PROGRAMME Friday, 11 March / PROGRAM Petak, 11. ožujka
Session 3 ARTIST-AS-CURATOR AND CURATOR-AS-ARTIST
Panel 3 UMJETNIK-KAO-KUSTOS I KUSTOS-KAO-UMJETNIK
Chair / Moderator Jasna Jakšić, Muzej suvremene umjetnosti Zagreb
10:00 – 13:30 h
Želimir Koščević
Moja kustoska praksa 1966. – 2020.
Ana Dević
“Janje moje malo (Sve što vidimo moglo bi biti i drugačije)”
Darko Šimičić
Tomislav Gotovac: Sam svoj kustos
Tena Starčević i Maja Flajsig
Modeli samoorganizacije u suvremenoj izlagačkoj praksi u Zagrebu od šezdesetih godina do danas
Katarina Podobnik
Metodologija suvremene kustoske prakse: predstavljanje modela kustoske prakse na primjeru organizacije umjetničko-didaktičke izložbe “Sedam lica grada”
Amela Frankl
„Što nosim“, društvena igra – suradnja i solidarnost u aktu
Discussion / Razgovor
PROGRAMME Friday, 11 March / PROGRAM Petak, 11. ožujka
SESSION 4 SOCIAL AND POLITICAL SPACE OF ART
PANEL 4 DRUŠTVENI I POLITIČKI PROSTOR UMJETNOSTI
Chair / Moderator Darko Šimičić, Institut Tomislav Gotovac
15:00 – 18:30 h
Marko Golub
Ovaj plakat nije dobar plakat – suvremena umjetnost i grafički dizajn
Branko Franceschi
‘Slučajna čuvaonica’ nakon potresa i problem zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu
Dragana Modrić
Umjetnička (re)prezentacija radničke i industrijske baštine u kontekstu postsocijalizma – primjer radova Igora Grubića
Antonio Grgić
Umjetnik kao kustos javnog prostora: kustoska dimenzija pozicije autora umjetničkih praksi u javnom prostoru
Marina Šafarić
Pogled na skulpturu The End Ratka Petrića iz dvije različite izložbene perspektive
Tekst je nastao u sklopu radionice likovne kritike HS AICA u 2022., na temu umjetničkog djela izlaganog na različitim izložbama – promjene konteksta i nastanka novih poruka.
Iva Brižan
Videoretrospektiva Sanje Iveković: Make Up – Make Down u MMSU Rijeka
Tekst-recenzija izložbe nastao je u sklopu radionice likovne kritike HS AICA u 2022., u suradnji s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci.
Discussion / Razgovor
PROGRAMME Saturday, 12 March / PROGRAM Subota, 12. ožujka
SESSION 5 CURATING SMALL AND LARGE SCALE EXHIBITIONS IN PRECARIOUS CONDITIONS OF PRODUCTION
PANEL 5 KUSTOSKI PRISTUP IZLOŽBAMA VELIKOG I MALOG FORMATA U NESTABILNIM UVJETIMA PROIZVODNJE
Chair / Moderator Dragana Modrić Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu; Galerija Sikirica, Sinj
10:00 – 13:00 h
Darko Fritz
Kustoska praksa a posteriori, kuriranje kao praxis – iskustva prostora za medijsku i suvremenu umjetnost siva) (zona
Ivana Meštrov
Dekonstrukcija salonske izložbe na primjeru 41. Splitskog salona
Suzana Marjanić
Kustoske prakse nezavisne i prekarne scene: primjer Almissa Open Art, AAAA, Kvart i DADAnti
Damir Gamulin, Antun Sevšek
Učenje iz prakse – 5 principa izgrađivanja izložbi
Martina Petranović, Ivana Bakal
Kostim(ografija) kao izložak – iz hrvatske prakse
Discussion / Razgovor
Program je dostupan i na poveznici https://hsaica.hr/
kao i na drive-u https://docs.google.