Odsjek za restauriranje i konzerviranje umjetnina ALU: 10²

10 godina Odsjeka za restauriranje i konzerviranje umjetnina (ORKU)
Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

Koncepcija izložbe i likovno-tehnički postav:
Neven Bilić, viši asistent na kolegiju Kiparstvo ORKU,
Danko Friščić, viši asistent na kolegiju Crtanje akta i Slikanje ORKU,
Alem Korkut, docent na kolegiju Kiparstvo ORKU

Od 13. do 22. studenog 2008. u Galeriji ULUPUH mogla se pogledati izložba «10²», povodom obilježavanja 10 godina Odsjeka za restauriranje i konzerviranje umjetnina (ORKU) na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Sukladno orijentaciji ULUPUH-a da svoj izložbeni prostor ustupa i za predstavljanje radova mladih naraštaja, kao i obrazovnih institucija koje svojim djelovanjem pokrivaju djelatnost udruge, ULUPUH je ovoga puta ugostio Odsjek za restauriranje i konzerviranje umjetnina (ORKU) zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti na kojem se školuju mladi kolege i, možda, budući članovi ULUPUH-ove Sekcije za restauratorska i oblikovno-fonička djela. Deset godina djelovanja ovog Odsjeka bio je povod izložbi koja predstavlja bitne aspekte i interdisciplinarnu prirodu ovog studija, utemeljenu na sintezi umjetničkih i znanstvenih disciplina.

Autori izložbe Neven Bilić, Danko Friščić i Alem Korkut osmislili su raskošnu multimedijalnu prezentaciju koja je snažnim likovnim ali i drugim sredstvima (zvukom, mirisima, dodirima) posjetitelje uvukla u prirodu ove, široj javnosti manje poznate, a za kulturno nasljeđe iznimno važne profesije. Polazište djelovanja restauratora – oštećene umjetnine, prikazane su u prvoj prostoriji, putem video projekcije i makro-fotografija. Iznimno zahtjevni uvjeti u kojima se često obavljaju restauratorski radovi dočarani su u srednjoj prostoriji galerije koja je pretvorena u jedan tipični radni ambijent restauratora zidnih oslika, sa skelama, alatom, bojama, mirisima… Zadnja, zaključna prostorija bila je vizualna kulminacija ove «priče» o restauraciji, sa multimedijalnom simulacijom obnovljenog objekta (oltara), dočaravajući gotovo alkemijsku moć restauratora da iscijele, zaliječe i “uskrsnu” načeti spomenik. Ili, kako je nadahnuto o tome u katalogu izložbe napisao prof. Slavomir Drinković, dekan ALU:

“Oni mogu vratiti sjaj mladosti, zaliječiti rane, otkloniti bolesti, uskrsnuti umrle, otkriti zaboravljene, družiti se sa svecima i anđelima.
Božanstva i kraljevstva su svakodnevno u njihovim rukama.

Nježni su, jer se bave delikatnim stvarima.
Posjeduju široka znanja da mogu donositi prave odluke.
Spretni su, jer će se katkad verati po skelama i penjati na zvonike.
Izdržljivi, jer će satima stajati ili biti pognuti nad nekom umjetninom.

Restaurator je osoba koja treba sjediniti znanstvenika, umjetnika, liječnika, manuelnog radnika, akrobata, obrtnika i alkemičara.

Veliki zahtjevi!

Vjerujući da takvom profilu osobe treba omogućiti adekvatno školovanje, Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu osnovala je prije deset godina Odsjek za restauriranje i konzerviranje umjetnina.

Pred nama je deset godina njihova djelovanja i budućnost koja obećava razvoj i podršku.
Uvjeren sam da će jedinstveni prostor studija iličkog kampusa Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu to i omogućiti.”

O Odsjeku 

Odsjek za restauriranje i konzerviranje umjetnina (ORKU) osnovala je Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu za vrijeme mandata dekanice Dubravke Babić, 1997. godine, pod vodstvom prof. dr. sci. Šefke Horvat-Kurbegović. Prvi studenti upisani su akademske godine 1997/98. Odsjek danas ima dva usmjerenja; kiparsko i slikarsko, na koje se ukupno prima 12 studenata. Nakon obrane diplomskog rada a s obzirom na usmjerenje stječe se naziv: magistar umjetnosti/restaurator-konzervator slikar ili magistar umjetnosti/restaurator-konzervator kipar. Do sada je studij uspješno završilo trideset studenata, koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu ili kod restauratora privatnika, a neki imaju već i svoje vlastite restauratorske radionice. Odsjek je tijekom ovih 10 godina izvodio konzervatorsko-restauratorske radove na oltaru sv. Josipa i slikama iz crkve Presvetog trojstva u Legradu, na slikama iz Donacije dr. Josipa Kovačića iz Zagreba, zidnim slika dvorca Lukavec, mramornim skulpturama sv. Petra i Pavla iz vrličke crkve Gospe Ružarice, itd…