IN MEMORIAM
U spomen na Olgu Vujović (1951. – 2026.) S tugom smo primili vijest da nas je 2. studenoga 2026. godine napustila Olga Vujović, istaknuta novinarka, likovna i kazališna kritičarka te …
U spomen na Olgu Vujović (1951. – 2026.) S tugom smo primili vijest da nas je 2. studenoga 2026. godine napustila Olga Vujović, istaknuta novinarka, likovna i kazališna kritičarka te …
Otvorenje izložbe Hod kroz godinu u subotu 31.10. u 12:00, u Atelier-u LM, Radićeva 20, Zagreb. Autorica: Iva Lulić Izložba „Hod kroz godinu“ donosi priču o staroslavenskim božanstvima kroz medij …
Monografija Zgraf 50 s katalogom Zgraf 13 je Ulupuhovo izdanje posvećeno obilježavanju velike 50. obljetnice od osnivanja i održavanja prve izložbe grafičkog dizajna u Zagrebu pod nazivom ZGRAF ’75 …
Otvorenje samostalne izložbe Gorana Radoševića Neće biti zime održat će se u srijedu 28.10. 18 sati u Galeriji Permanenta, Preradovićeva 44, 1. kat. Autor: Goran Radošević Izložba Neće biti zime …
Životopis lutke, izložba Sekcije za oblikovanje igračaka i lutaka ULUPUH-a gostuje u Sarajevu u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine. 21.10. – 27.10.2026. Otvorenje izložbe održat će se u srijedu 21. …
Predstavljanje monografskog izdanja Zgraf 50 / kataloga Zgraf 13 posvećeno 50. obljetnici osnutka međunarodne izložbe dizajna Zgraf u organizaciji Ulupuh-a održat će se u Kući arhitekture Oris. Ul. kralja Držislava …
Otvorenje izložbe Pola stoljeća, autorice Bojane Švertasek u srijedu 7.10. u 18:00, u Galeriji Art&CeRZE, Ulica Kneza Mislava 11, Zagreb. Kustosica izložbe: Silva Kalčić Partner lokacija: Galerija Art&CeRZE Izložba Pola …
/1931., Pisarovina – 1985., Zagreb/
Ante Glunčić, hrvatski arhitekt, vizionar i sanjar, rođen je u Pisarovini 8. rujna 1931., a umro je u Zagrebu 17. rujna 1985. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1960. kod profesora Turine, čiji je bio vjerni sljedbenik, suradnik i na kraju partner u njegovim posljednjim projektima.
Aktivno i temperamentno sudjeluje u glasovitoj polemici oko izgradnje zgrade Željpoha na zagrebačkome Kazališnom trgu. Tu počinje njegov gotovo fanatičan rad na otkrivanju vrijednosti i zaštite urbanističkih cjelina u Zagrebu.
Pokretač je suvremenoga gledanja i autor prvih modaliteta zaštite spomenika kulture odnosno arhitektonsko-urbanističkih cjelina na našim prostorima. Njegovo makro-urbanističko ili mikro-arhitektonsko rješenje ugla Petrinjske i Boškovićeve ulice, koje je ostvario arhitekt Senegačnik, i danas je sjajan primjer takva pristupa.
Na žalost, neostvareni prijedlog produljenja Babonićeve ulice pravodobno je upućivao na potencijal zagrebačkog zelenog sjevera i na opasnosti dnevne politike prema tom prostoru, što je dovelo do današnjeg prostornog i prometnog uništenja najvrednije zagrebačke rezidencijalne zone.
Ostale su neiskorištene i njegove studije prostora koje su upućivale na značenje niza hrvatskih gradova i pokrajina (Sisak, Karlovac, Varaždin, Krapina, Krk, Istra) u europskim prometnim tokovima i njihove gospodarske mogućnosti u jedinstvenoj Europi u kojoj je vidio i Hrvatsku.
Tako je golemom energijom i upornošću uspio aktivno korigirati ili sudjelovati u ostvarenju obilaznica oko Krapine, Samobora, Buja i cesta u Istri.
Izvor: HRT