Nikola Vranić

(1933., Bileća (BIH) – 2012., Zagreb)

Nikola (Nino) Vranić rođen je 1933. godine u Bileći, BIH. Grafičku školu, fotoodjel, završava 1952. godine u Zagrebu.
Njegova neprestana strukovna promišljanja i zrenja započinju krajem četrdesetih i početkom pedesetih godina s foto-bilježenjem tada brojnih omladinskih radnih akcija, a potom i kraćim fotografskim radom u Prnjavoru, gdje mu tada živi majka. Nakon kraćeg perioda provedenog u Bosni Nino Vranić se vraća u Zagreb. U glasovitom zagrebačkom studiju „Zaza“ kojeg vodi njegov djed Josip Zagorac, zajedno s bratom Josipom, upotpunjava svoja fotografska i tehnološka umijeća. Od 1954. do 1989.g. zaposlen je kao fotograf Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu, što mu daje priliku snimanja brojnih objekata spomenika kulture, koje on prezentira na visokoj umjetničkoj razini. U tom periodu nastaje impozantan broj fotografija i negativa naše kulturne baštine i šire, koje svojom umjetničkom kvalitetom nadilaze svoj dokumentarni karakter. „Posvećenost Nikole Nine Vranića kulturnoj baštini, u gotovo punih pet desetljeća rijetko plodnoga fotografskoga i umjetničkoga rada, od kojih su tri i pol desetljeća unutar službe zaštite spomenika kulture, rezultirala je, uza ostalo, impozantnim brojem dokumentarnih fotografija i negativa naše kulturne baštine, nacionalnih spomenika kulture i ostalih tema. Stvaralačka osobnost Nikole Vranića, predanost fotografiji, evidentiranju i istraživanju spomeničke baštine u širokom rasponu tema i interesa, danas nemjerljive dokumentarističke vrijednosti, ostaju trajnim kulturnim dobrom i nemjerljiva su vrijednost za brojne programe obnove i istraživanja spomeničke baštine. (…) Vranićeva predanost grafičkoj i fotografskoj struci, dokumentiranju kulturne baštine, očuvanju tragova nasljeđa, postavlja ga danas na časno mjesto sljednika dokumentarne i umjetničke fotografije autora Gjure Szaboa, Đure Griesbacha, Toše Dabca, Marije Braut, Krešimira Tadića, Mladena Grčevića, Nenada Gattina.“ (mr.sc. Branka Šulc, ravnateljica Uprave za kulturni razvitak Ministarstva kulture RH)
Odlaskom iz Zavoda Nikola Vranić djeluje kao samostalni umjetnik. Sudjeluje na nizu domaćih i međunarodnih izložaba fotografije s kojih je ponio brojne nagrade, oprema mnogobrojne kataloge i monografije poput monografija Branka Ružića, Ede Kovačevića, Nikole Reisera, Šime Vulasa, Slavka Šohaja, Sjaj zadarskih riznica, Orgulje u Hrvatskoj i dr. Objavio je 1986. godine foto monografiju Krajolici.

Za umjetnički rad odlikovan je Redom Danice hrvatske. Za kreativni umjetnički fotografski rad Fotosavez Jugoslavije dodjeljuje mu 1972. godine, mimo redovite procedure, zvanje majstora fotografije. Ubrzo mu FIAP – međunarodna federacija za fotografsku umjetnost – dodjeljuje počasno zvanje EFIAP.

Član je ULUPUH-a od 1963. godine.

Rad i djelo umjetničkog fotografa Nikole Nine Vranića izvanredan je doprinos očuvanju hrvatske kulturne baštine kao i povijesti hrvatske fotografije, te mu je stoga ULUPUH 2009. godine dodijelio Nagradu za životno djelo.

 

Samostalne izložbe :
1962. Zagreb, Društvo arhitekata Hrvatske, Fotografije
1967. Zagreb, Muzej grada Zagreba, Portreti umjetnika
1968. Ljubljana , Narodne galerija, Plečnik ( s Nenadom Gattinom )
1971. Kazalnik, Bugarska, Fotografije ( s Josipom Vranićem )
1971. Sisak, Galerija, Portreti umjetnika
1976. Požega, Muzej, Fotografije
1977. Stubica, Muzej seljačkih buna, Krajolici
1977. Zagreb, Galerija Karas, Krajolici
1978. Varaždin, Galerija, Krajolici
1978. Bjelovar, Muzej, Krajolici
1979. Zadar, Crkva Sv. Petra i Andrije, Krajolici
1982. Stubica, Muzej seljačkih buna, Lica
1983. Zagreb, Umjetnički paviljon, Lica
1983. Zagreb, Etnografski muzej, Tradicijska arhitektura – Ozalj
1984. Zagreb, Etnografski muzej, Tradicijska arhitektura – Baranja
1992. Zagreb, HNK,Slike iz Broda
1997. Karlovac , Galerija Vjekoslav Karas , Portreti umjetnika
1998. Graz, Art Dynamic, Krajolici i portreti
Sredozemni i srednjeuropski krajolici i kulturni spomenici Hrvatske –
1996. Strasbourg ,Paris, Beč, Kairo, Solun, Dubrovnik, Dresden, Bern, Budimpešta

Fotomonografije :
Gotska arhitektura Slovenije,tekst Ivan Komelj, Mladinska knjiga , Ljubljana
Baročno kiparstvo Slovenije, tekst Sergej Vrišar, Mladinska knjiga , Ljubljana
Romanika Slovenije, tekst Zadnikar, Mladinska knjiga, Ljubljana
Ružić, tekst Mladenka Šolman, Moderna galerija, Zagreb
Vulas, tekst Grgo Gamulin, Društvo povjesničara umjetnosti, Zagreb
Šulentić, tekst Željko Grum, Moderna galerija, Zagreb
Reiser, tekst Jelena Uskoković, Moderna galerija, Zagreb
Zagreb 1900, tekst Vanda i Joža Ladović, SN Liber, Zagreb
Sisak, tekst Ivo Maroević, Skupština Sisak
Grahor i Klajn, tekst Ivo Maroević, Društvo povjesničara umjetnosti, Zagreb
Kruno Vajdman, tekst Đurđica Cvitanović, Društvo povjesničara, Zagreb
Jordan, tekst Josip Depolo, Mladinska knjiga, Ljubljana
Micheli Valerije, tekst Buzančić i Šnajder, Galerija Bol
Edo Kovačević, tekst Radovan Ivančević, SNB Zagreb
Hrvoje Šercar, tekst Igor Zidić, SNB Zagreb
Krajolici, tekst Vladimir Maleković ( 1986 )
Branko Kovačević, tekst Josip Depolo
Šohaj, Kultura Pavlina, Kultura isusovačke baštine, Zlato i srebro zadarskih riznica,
Dubrovački nakit, Vilim Svečnjak, Oton Gliha, Butala Daniel (tekst Vlado Bužančić), Karlovac, Glazbena škola Karlovac, Ekonomski fakultet, Fakultet strojarstva i brodogradanje, Orgulje u Hrvatskoj, Dvorac Miljana, Oltar Hrvatske domovine
( Kuzma Kovačić) , ” Dvoje leglo,troje osvanulo” Zvonimir Toldi , Gordana Goldstein ( Ponjave iz zbirke brodskog posavlja ) i dr.

Nagrade na međunarodnim izložbama :
1962. Zadar, Čovjek i more, zlatna medalja
1964. Alicante, Španjolska. zlatna medalja
1964. Esslingen, Njemačka, Europhoto, diploma
1964. Zadar, Čovijek i more, brončana medalja
1965. Leuven, Belgija, diploma
1966. Berlin, diploma
1967. Berlin, diploma
1975. Zagreb, Salon, brončana medalja
1984. Zagreb, Foto-klub Zagreb, nagrada ” Tošo Dabac “